Darovitost (ili nadarenost) tradicionalno označava sposobnost postizanja iznadprosječnih ili izvanrednih uradaka u nekim aktivnostima. Premda, kako se smatra, postoji preko dvjesto definicija darovitosti, one se uglavnom slažu u tome da je darovitost skup naslijeđenih i stečenih osobina koji pojedincu omogućuje trajni uspjeh u nekom društveno prihvaćenom području. Povijesno gledano, darovitost je u početku predstavljala posjedovanje iznadprosječno visokih sposobnosti (visoki IQ) i gdje je naglasak bio na genetskim predispozicijama.  Međutim, pokazalo se da visoke sposobnosti nisu jedini čimbenik iznadprosječne uspješnosti. Suvremene teorije, primjerice Gagneova, Sternbergova ili Renzullijeva teorija darovitosti, navode da možda i presudnu važnost imaju okolinski (odrastanje u poticajnoj okolini), ali i motivacijski i osobni čimbenici.

No, kako u svakodnevici prepoznati dijete s visokim potencijalima? Ponekad vjerojatno pomislimo kako teorije nisu tako praktične kada je riječ o konkretnim situacijama u svakodnevnom životu i radu. Naposlijetku, svi smo toliko različiti. Ipak, istraživanja karakteristika darovitih učenika pokazuju da neke sličnosti doista postoje. Važno je naglasiti da se pojedine osobine nisu prisutne kod sve djece i da se kod različite djece ne pojavljuju istovremeno. Webb i suradnici navode sljedeće karakteristike:

  •  neuobičajena budnost (već od najranije dobi)
  • izrazito brzo učenje i brzo oblikovanje misli
  • lako učenje bazičnih vještina uz malo vježbe
  • izvrsno pamćenje
  • neuobičajeno širok vokabular u odnosu na dob
  • kompleksno strukturiranje rečenica neuobičajeno za dob
  • razvijeno razumijevanje rečeničnih nijansi, metafora i apstraktnih ideja
  • uživanje u rješavanju problema (posebice matematičkih problema i “mozgalica”)
  • samostalno učenje čitanja i pisanja u predškolskoj dobi
  • duboki, intenzivni osjećaji i reakcije
  • visoka osjetljivost
  • apstraktno, kompleksno i logičko mišljenje
  • sklonost idealizmu i osjetljivosti za pravdu od rane dobi
  • zabrinutost za društvena i politička pitanja te nepravdu
  • širok opseg pažnje i visoka koncentracija
  • sanjarenje i okupiranost vlastitim mislima
  • široki interesi (ili izrazita usredotočenost u jednom području)
  • visoko razvijena znatiželjnost
  • interes prema eksperimentiranju i obavljanju stvari na drugačije načine
  • stvaranje netipičnih kombinacija ideja
  • razvijen smisao za humor (ili neobičan humor)
  • želja za organiziranjem stvari, aktivnosti ili druge djece u npr. igri
  • snažne imaginacije (ponekad imaginarni prijatelji u predškolskoj dobi)

 

Ivan Alagić, dipl.psih.

Literatura:

Petz, B. (Ur). (2005). Psihologijski rječnik. Naklada Slap

Sternberg, R. J. (1997). A Triarchic View of Giftedness: Theory and Practice. u N. Coleangelo i G. A. Davis (Ur.), Handbook of Gifted Education

Vlahović-Štetić, V. (Ur.). (2005). Daroviti učenici: teprijski pristup i primjena u školi. Institut za društvena istraživanja, Zagreb

Webb, J., Gore, J., Amend, E., DeVries, A. (2007). A parent’s guide to gifted children.Tuscon, AZ:  Great Potential Press