Svatko tko je prolistao neku relevantnu knjigu iz područja kreativnosti, motivacije ili pozitivne psihologije nesumnjivo je naišao na ovo neobično ime koje možda nije ni pokušao izgovoriti naglas. No, ovo ime jedno je od najeminentnijih u suvremenoj psihologiji. Mihaly Csikszentmihalyi je rođen 1934. u Rijeci, a danas je profesor na Sveučilištu Claremont u Kaliforniji i član je američke i mađarske akademije znanosti. U posljednjih četrdesetak godina Csikszentmihalyijevi koncepti flowa i istraživanja motivacije i sreće značajno su utjecali na suvremenu psihologiju, a u području kreativnosti njegovo neobično  ime jedno je od najvećih.

Naš pristup te brojne strategije i aktivnosti inspirirane su Csikszentmihayijevim modelom kreativnosti i bila nam je posebna čast ukrasti malo vremena prije leta za Budimpeštu te porazgovarati i čuti njegova razmišljanja o kreativnosti i njezinoj ulozi u osobnom razvoju te suvremenom obrazovanju..

Što društva i obrazovni sustavi  u 21. stoljeću trebaju imati u vidu pri planiranju kurikulma? Što bi, prema vama, trebali biti prioriteti? Jesu li to vještine, kompetencije, osobnost učenika…?

Smatram da bi razumijevanje evolucije života bilo ključno. Potom razumijevanje okolnosti i uvjeta za život na ovoj planeti,  a zatim uvjeti i mogućnosti  za suradnju među ljudima i rješavanje sukoba.

Svijet se u suvremenom dobu mijenja velikom brzinom. Mogu li škole pratiti taj tempo?

Uvjeti za život se ne mijenjaju tako brzo, kao ni uvjeti  za miran suživot. Škole bi učenicima  trebale pružiti mogućnosti za uvid u osnove preživljavanja. Jednako tako pružiti alate za cjeloživotno učenje kao i vještine i tehnike za korištenje aktualnih informacija.

Je li danas teško biti kreativan i poučavati kreativnost s obzirom da mlađi naraštaji na internetu lako pronalaze gotova rješenja za razne probleme?

Ne mislim da je teže. Na primjer, moj najmlađi sin je bio u Africi gdje je pomagao izoliranim naseljima da razmjenjuju informacije i rade na zajedničkim projektima. Organizirao je online sastanke pomoću Skypea i, kako bi osigurao električnu energiju za rad računala, pomagao je mještanima konstruirati dinamo koji su pokretale koze svojim trčanjem.

Kakva je, prema vašim iskustvima i istraživanjima, važnost kreativnosti pojedinca na njegov osobni i profesionalni razvoj i mentalno zdravlje?

To je pitanje za koje bih mogao odgovarati tjednima. Kraći odgovor bi glasio da je bez kreativnosti pojedinac ništa drugo do lutak upravljan genima i mimovima(kulturalnim replikatorima, op.prev.), a ne samoupravljani i autonomni akter.

Promatrajući dječju igru, imam utisak da djeca lakše postižu stanje flowa u odnosu na odrasle. Može li ova osobina biti korištena za učenje  u školama koje su vrlo strukturiano okruženje? Što učitelji trebaju imati na umu?

Svakako. Edukacijski pristup  Marije Montessori primjer je kako iskoristiti dječju intrinzičnu motivaciju. Međutim, istraživanja u ovom području tek su u začetku i mogućnosti poticanja flowa u dječjem učenju tek trebaju biti otkrivene.

Koja su, prema vašem mišljenju, trenutno najveća pitanja u istraživanju kreativnosti?

Pitanja je puno, jer je puno aspekata ljudskog života i iskustva. No, velika pitanja su u biopsihologiji kreativnosti i nasljednim čimbenicima, utjecajima obiteljskog okruženja i odgoja te socijalnog konteksta na razvoj kreativnosti.

Do nekog drugog razgovora, sretan put!
Ivan Alagić