{"id":90,"date":"2018-02-05T09:35:35","date_gmt":"2018-02-05T09:35:35","guid":{"rendered":"http:\/\/klikeraj.hr\/?p=90"},"modified":"2020-10-06T20:28:51","modified_gmt":"2020-10-06T20:28:51","slug":"zasto-daroviti-ucenici-gube-motivaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/2018\/02\/05\/zasto-daroviti-ucenici-gube-motivaciju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to daroviti u\u010denici gube motivaciju?"},"content":{"rendered":"

Zahvaljuju\u0107i svojim potencijalima daroviti u\u010denici bi trebali bez ve\u0107ih problema mo\u0107i savladavati zadatke i obaveze ili ostvarivati ciljeve koje si zadaju. No, nerijetko to nije slu\u010daj. Razlozi za to mogu biti razni: emocionalni, socijalni ili motivacijski. Prema suvremenim shva\u0107anjima darovitosti (npr. Renzulli, Gagn\u00e9) isti\u010du va\u017enost motivacijskih \u010dimbenika u razvoju i realizaciji darovitosti. Intelektualni potencijal koji daroviti u\u010denik ima treba biti stavljen \u201cu pogon\u201d i karakteristika dobro prilago\u0111ene darovite djece jest samoregulacija i samomotivacija, odnosno sposobnosti reguliranja vlastitih emocija i motivacije. To je prili\u010dno va\u017eno kada uzmemo u obzir da rad u bilo kojem podru\u010dju donosi povremene neuspjehe i krize \u0161to mo\u017ee poljuljati u\u010denikovu ustrajnost u tome da zadatak ili projekt izvede do kraja. Razumljivo, uspje\u0161niji su oni pojedinci koji u takvim trenucima bolje reguliraju vlastitu motivaciju, bilo samostalno ili uz pomo\u0107 okoline. U nastavku slijede neki od naj\u010de\u0161\u0107ih razloga koji uzrokuju pad motivacije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Temperament. Temperament kao specifi\u010dan na\u010din emocionalnog do\u017eivljavanja i pona\u0161anja uvelike odre\u0111uje to \u0161to \u0107emo raditi, s kime i kojim intenzitetom. Na temelju toga si biramo dru\u0161tvo, aktivnosti i okru\u017eenje u kojemu se osje\u0107amo ugodno. Neki u\u010denici nemaju velikih problema sa aktivnostima koje su im nametnute i odraditi \u0107e zada\u0107e kako se od njih o\u010dekuje. S druge pak strane neki \u0107e negodovati ili stvarati otpor prema situacijama u koje su postavljeni i inzistirati na vlastitim uvjetima. Ovakvi konflikti direktno utje\u010du na proces u\u010denja i rada te u kona\u010dnici naru\u0161avaju uspje\u0161nost u \u0161koli ili nekoj drugoj aktivnosti. Kako dosko\u010diti ovome? Najjednostaviji na\u010din je da djeci omogu\u0107imo da istra\u017ee svoje interese i, koliko je to mogu\u0107e, omogu\u0107imo prostor u kojemu \u0107e se baviti ne\u010dime \u0161to im pobu\u0111uje znati\u017eelju i \u0161to ih samo po sebi motivira.<\/p>\n

Perfekcionizam. Kao strah od pogre\u0161aka ili netolerancije na savr\u0161enost u subjektivnom smislu, perfekcionizam je \u010desto karakteristika darovitih u\u010denika. Kao posljedica visokih o\u010dekivanja od sebe, tu\u0111ih o\u010dekivanja ili kao potreba da se ne\u0161to uradi to\u010dno onako kako zami\u0161ljamo da bi trebalo biti, perfekcionizam mo\u017ee biti izvorom frustracije. \u010cesto se pojavljuje kada u\u010denik nema dovoljno znanja i vje\u0161tina da obavi zada\u0107u onako kako je zamislio ili kada si zacrta neostvarive ili ciljeve koji su u aktualnom trenutku previ\u0161e zahtjevni. Premda ponekad perfekcionizam mo\u017ee biti koristan, u ve\u0107ini \u017eivotnih siutacija on stvara uglavnom nepotrebnu tjeskobu. Kako se nositi s perfekcionizmom? Prvenstveno bi kod u\u010denika trebalo razvijati uvjerenja (vlastitom rastu) te graditi strpljivost i ustrajnost. I dakako, u\u010deniku omogu\u0107iti stjecanje uvida da gre\u0161ke ve\u0107inom nisu skupe.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Neujedna\u010deni razvoj. Mla\u0111i u\u010denici se mogu na\u0107i u situacijama ili periodima kada su razli\u010diti aspekti njihovog razvoja neujedna\u010deni u svom intenzitetu ili kompleksnosti. Tako mo\u017eemo imati djecu koja su izrazito napredna u razumijevanju odre\u0111ene tematike, a istovremeno u drugim podru\u010djima \u017eivota ne pokazuju adekvatno razvijene sposobnosti ili osobine. Djeca koja rano \u010ditaju literaturu namijenjenu starijim u\u010denicima istovremeno mogu \u201ezakazati\u201c u elementarnim vje\u0161tinama u svakodnevici. Jednako tako emocionalni razvoj ne mora uvijek pratiti napredan kognitivni razvoj. Djeca koja pojedine sposobnosti imaju visoko razvijene, a druge ne, na prvi pogled mogu djelovati starije i zrelije od svojih vr\u0161njaka, no razli\u010ditost svakodnevnih situacija u pravilu otkriva da nisu iznadprosje\u010dno kompetentni u svemu. Za prevladavanje ovakvih razvojnih neravnote\u017ea va\u017eno je strpljenje i razumijevanje odraslih, kod ku\u0107e i u \u0161koli, te posve\u0107ivanje vremena vje\u017ebi i socijalizaciji.<\/p>\n

Dvostruke potrebe. U\u010denici koji imaju te\u0161ko\u0107e s izvr\u0161nim funkcijama, emocionalno-socijalizacijske, fizi\u010dke ili motori\u010dke te\u0161ko\u0107e tako\u0111er mogu imati visoke kognitivne potencijale i time spadati u populaciju darovitih u\u010denika. Odre\u0111eni poreme\u0107aji iz autisti\u010dnog spektra, ADHD, disleksija, te\u0161ko\u0107e u kretanju ili tjelesna o\u0161te\u0107enja mogu zna\u010dajno ote\u017eati ili usporiti \u0161kolski uspjeh. U ovim slu\u010dajevima preporu\u010dljivo je kod u\u010denika razvijati adekvatne mehanizme suo\u010davanja sa stresom i frustracijom. Tako\u0111er po\u017eeljno bi bilo senzibilizirati okolinu u kojoj u\u010denik boravi kako bi se \u0161to kvalitetnije pristupilo odgojno-obrazovnom procesu i djetetovim dvostrukim ili vi\u0161estrukim potrebama.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika o sebi. Daroviti u\u010denici relativno brzo postanu svjesni svoje razli\u010ditosti u odnosu na ostale u\u010denike. Ta spoznaja mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih uvjerenja i pona\u0161anja. Dodatni problem mo\u017ee nastati kada se u\u010denike, primjerice kroz sustavnu identifikaciju u \u0161koli, prepozna i proglasi darovitima. Neki u\u010denici se dobro nose s vlastitom razli\u010dito\u0161\u0107u te adekvatno prihva\u0107aju novonastala o\u010dekivanja, kritike i zahtjeve. Drugima je ovakva promjena previ\u0161e stresna i lo\u0161e se nose s etiketom darovitog u\u010denika. To mo\u017ee rezultirati brojnim socijalizacijskim problemima, od toga da u\u010denik ne \u017eeli pokazati svoj talent, razvijanja straha od uspjeha \u0161to dovodi do postizanja prosje\u010dnog ili ispodprosje\u010dnog \u0161kolskog ili izvan\u0161kolskog uspjeha. U ovakvim slu\u010dajevima va\u017ena je informiranost roditelja i u\u010ditelja kako se ne bi stvorilo neprijateljsko okru\u017eenje prema razli\u010ditosti darovitih u\u010denika. Istovremeno nu\u017eno je djelovati na u\u010denikovu sliku o sebi i djetetovo samopoimanje vlastitih sposobnosti.<\/p>\n

Ivan Alagi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zahvaljuju\u0107i svojim potencijalima daroviti u\u010denici bi trebali bez ve\u0107ih problema mo\u0107i savladavati zadatke i obaveze ili ostvarivati ciljeve koje si zadaju. No, nerijetko to nije slu\u010daj. Razlozi za…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":453,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10,18,15],"tags":[],"class_list":["post-90","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-darovitost","category-klikeraj-pise","category-za-ucitelje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=90"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1412,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90\/revisions\/1412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=90"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=90"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=90"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}