Vje\u0161tine kreativnosti, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, rje\u0161avanja problema i komunikacije smatraju se vje\u0161tinama 21. stolje\u0107a. Sve vi\u0161e istra\u017eivanja pokazuje kako su upravo te vje\u0161tine bitne u eri informacija, na modernom tr\u017ei\u0161tu rada i globalnom dru\u0161tvu. Naziv vje\u0161tina puno nam govori sam za sebe, a za razvoj tih iznimno bitnih dijelova pona\u0161anja potrebno je ulo\u017eiti odre\u0111eni trud i vrijeme.<\/p>\n
Kreativnost se \u010desto pogre\u0161no shva\u0107a kao osobina koja je svojstvena nekim ljudima ili nekim zanimanjima ili poslovima. Obi\u010dno se vezuje uz stvarala\u010dka zanimanja pa se neki ljudi smatraju iznimno kreativnima dok se drugi smatraju potpuno nekreativnima. To dakako nije to\u010dno.<\/p>\n
Kreativnost je osobina koja je svojstvena svima. Kreativnost op\u0107enito mo\u017eemo definirati kao sposobnost stvaranja ideja.
\nPremda je ona globalna i uklju\u010duje nekoliko intelektualnih i neintelektualnih \u010dimbenika, obi\u010dno je povezujemo s procesima mi\u0161ljenja. Mi\u0161ljenje je pojam koji se u svakodnevnom govoru koristi za izra\u017eavanje stavova, me\u0111utim, mi\u0161ljenje je u psiholo\u0161kom pogledu proces obrade ideja, predod\u017ebi, simbola i pojmova. Mi\u0161ljenje se \u010desto poistovje\u0107uje s procesom rje\u0161avanja problema. Dakle, dok se suo\u010davamo sa svakodnevnim situacijama, bile one va\u017ene ili neva\u017ene, jednostavne ili komplekse, u njihovu rje\u0161avanju primjenjujemo svoje vje\u0161tine mi\u0161ljenja. Prema tome, mo\u017eemo tvrditi da \u0107emo biti kreativni ovisno o tome na koji na\u010din razmi\u0161ljamo.
\nKada govorimo o vrstama mi\u0161ljenja, ne mo\u017eemo izbje\u0107i najpopularniju podjelu na konvergentno i divergentno.<\/p>\n
Divergentno mi\u0161ljenje \u010desto se pojavljuje kao sinonim za kreativnost, a temeljno zna\u010denje mo\u017ee se prevesti kao \u201emisliti u vi\u0161e pravaca\u201c. U situacijama rje\u0161avanja problema divergentno mi\u0161ljenje pretpostavlja pronala\u017eenje vi\u0161e mogu\u0107ih rje\u0161enja za jedan problem. S druge strane, konvergentnim mi\u0161ljenjem nastojimo prona\u0107i jedno odgovaraju\u0107e rje\u0161enje za jedan problem.<\/p>\n
Konvergentno mi\u0161ljenje najjednostavnije re\u010deno je ono \u0161to vje\u017ebamo cijeli \u017eivot – misliti u jednom ispravnom pravcu. Ono je uvelike prisutno u roditeljskom te \u0161kolskom odgoju i obrazovanju. Podrazumijeva vje\u0161tinu odabiranja jedne to\u010dne informacije iz mno\u0161tva informacija koje su nam zadane, tj. jednog mogu\u0107eg rje\u0161enja za problem koji nam je zadan. Kako bismo sebi olak\u0161ali rje\u0161avanje potencijalnih budu\u0107ih problema, trebamo zapamtiti brojne informacije. Ljudi se razlikuju po tome koliko dobro rje\u0161avaju zadatke i probleme takvog tipa. Neki su u njima izvrsni i s lako\u0107om rje\u0161avaju situacije koje zahtijevaju logi\u010dko-analiti\u010dke sposobnosti. Bez takvog na\u010dina razmi\u0161ljanja te\u0161ko se mogu donositi zaklju\u010dci, posebice ne oni smisleni.
\nKonvergentno mi\u0161ljenje zahtijeva brzinu, to\u010dnost i logiku, a \u0161to vi\u0161e vje\u017ebamo takve zadatke, bit \u0107emo u njima sve uspje\u0161niji. Za\u0161to? Zato \u0161to ve\u0107ina zadataka s kojima se susre\u0107emo tijekom \u0161kolovanja, ali i na radnom mjestu zahtijeva provjerene puteve rje\u0161enja, poznate tehnike i naravno znanje o problemskoj situaciji.<\/p>\n
S druge strane, divergentno mi\u0161ljenje je takva vje\u0161tina pri kojoj se poku\u0161ava ponuditi ne jedno rje\u0161enje za problem nego vi\u0161e njih. U tom procesu se ogledaju i druge kvalitete na\u0161eg mi\u0161ljenja kao \u0161to su fluentnost (sposobnost stvaranja velikog broja ideja), fleksibilnost (stvaranje nekonvencionalnih rje\u0161enja) i originalnost (stvaranje rijetkih ideja).<\/p>\n
Pokazano na ovaj na\u010din, mo\u017ee se \u010diniti da su konvergentno i divergentno mi\u0161ljenje razdvojeni procesi. Me\u0111utim, oni su uvijek povezani \u2013 u ve\u0107ini slu\u010dajeva divergentnog rje\u0161avanja problema taj postupak mora zavr\u0161iti konvergencijom prema jednom rje\u0161enju. U ve\u0107ini \u017eivotnih situacija nije mogu\u0107e neki problem rije\u0161iti s primjerice dva potencijalna rje\u0161enja, moramo se odlu\u010diti za jedno. Taj \u010din odabira izme\u0111u vi\u0161e rje\u0161enja koja smo osmislili nije ni\u0161ta drugo nego konvergentno mi\u0161ljenje.<\/p>\n
Tehnikama divergentnog mi\u0161ljenja poti\u010demo stvaranje veza izme\u0111u udaljenih memorijskih \u010dvori\u0107a ili naizgled odvojenih tema, poput nogometa i oslikavanja. Tehnikama konvergentnog mi\u0161ljenja poti\u010demo povezivanje znanja unutar jedne teme, poput toga kako \u0161utirati loptu pod odre\u0111enim kutom ili oslikati vazu. Tipi\u010dan zadatak koji se temelji na divergentnoj produkciji zahtijeva od osobe razmi\u0161ljanje dalje od o\u010ditog. Primjerice, u vremenu od jedne minute navedite \u0161to vi\u0161e upotreba za \u0161alicu. Prvo i o\u010dito rje\u0161enje je naravno za konzumiranje teku\u0107ine, ali ako uspijete navesti jo\u0161 barem desetak razli\u010ditih namjena mo\u017eete se smatrati potencijalno kreativnim.<\/p>\n
Mo\u017eemo li postati kreativniji?<\/p>\n
Rezultati brojnih istra\u017eivanja pokazuju da mo\u017eemo. Naime, pokazalo se da razvijanjem pojedinih aspekata mi\u0161ljenja mo\u017eemo utjecati na ukupnu kreativnost. Za razliku od nekih drugih sposobnosti s kojima smo ro\u0111eni, mi\u0161ljenje je ne\u0161to \u0161to se dobrim dijelom u\u010di. Drugim rije\u010dima, neke aspekte kreativnog mi\u0161ljenja mo\u017eemo nau\u010diti. Postoje brojni dokazi da se razvijanjem fluentnosti primjerice u djece mo\u017ee potaknuti razvoj divergentnog mi\u0161ljenja, a samim tim i kreativnosti. Na drugom mjestu je fleksibilnost koja po svojoj prirodi od osobe zahtijeva vi\u0161e mentalne manipulacije \u0161to je \u010dini te\u017eom za uvje\u017ebati. Na zadnjem mjestu je originalnost kao dio kreativnosti koji je najte\u017ee nau\u010diti. Originalnost se temelji na znanju i manipulaciji tim znanjem. Mo\u017eemo re\u0107i kako ta vje\u0161tina razlikuje stru\u010dnjake od inovatora. Stru\u010dnjak u nekom podru\u010dju posjeduje mnogo znanja o odre\u0111enoj temi, dok kreativan stru\u010dnjak \u010dini kreativan doprinos u odre\u0111enoj temi putem inovacija, istra\u017eivanja ili unaprje\u0111enja teme.
\nMe\u0111utim, to je, \u010dini se, vi\u0161e iznimka nego pravilo. Za\u0161to je to tako? \u0160kolski odgoj i obrazovanje imaju iznimno velik utjecaj na na\u0161 mentalni razvoj. Brojna istra\u017eivanja koja su se bavila analizom \u0161kolskih programa i pristupa upozoravaju na to da je velika ve\u0107ina \u0161kolskih sadr\u017eaja osmi\u0161ljena tako da razvija konvergentno mi\u0161ljenje, dok su divergentni zadaci nerijetko manje zastupljeni ili zanemareni.
\nObi\u010dno su sadr\u017eaji koji razvijaju divergentno mi\u0161ljenje zastupljeni u predmetima koji tradicionalno djetetu omogu\u0107uju prostor za izra\u017eavanje ideja (likovna i glazbena kultura, jezici i sli\u010dno). Me\u0111utim, \u201eznanstvena\u201c skupina \u0161kolskih predmeta je izrazito sklona sadr\u017eajima oblikovanim na konvergentan na\u010din, \u0161to od u\u010denika zahtijeva i takav na\u010din razmi\u0161ljanja. U kona\u010dnici, \u0161kolski sustav prete\u017eito razvija konvergentnost. Bez obzira na stjecanje znanja, koje s vremenom mo\u017ee biti i zaboravljeno, ono \u0161to se ne zaboravlja su vje\u0161tine mi\u0161ljenja koje nam ostaju i kada zavr\u0161imo \u0161kolovanje.
\nTe\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e se u \u0161kolskom sustavu dogoditi brze promjene te \u0107e djeca izi\u0107i nu\u017eno sposobnija za tr\u017ei\u0161te rada, dru\u0161tvo ili \u017eivot. Promjene se doga\u0111aju vrlo sporo i nije opravdano \u010dekati dok se sustav \u0161kolstva promjeni kako bismo ne\u0161to u\u010dinili za sebe ili svoju djecu. Uklju\u010divanjem u razli\u010dite izazove, razgovor, stvaranjem prilika za istra\u017eivanje, igru i eksperimentiranje u sigurnom okru\u017eenju ve\u0107 \u010dinimo mnogo za budu\u0107e inovatore, znanstvenike, umjetnike, sporta\u0161e, u\u010ditelje, trgovce, filozofe i tko zna koga jo\u0161.<\/p>\n
Ivan Alagi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vje\u0161tine kreativnosti, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, rje\u0161avanja problema i komunikacije smatraju se vje\u0161tinama 21. stolje\u0107a. Sve vi\u0161e istra\u017eivanja pokazuje kako su upravo te vje\u0161tine bitne u eri informacija, na modernom…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":344,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18,1],"tags":[],"class_list":["post-343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise","category-radionice"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1413,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343\/revisions\/1413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}