<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Asinkronija.<\/strong> Asinkroni razvoj ozna\u010dava nesklad izme\u0111u kognitivnog i emocionalnog razvoja. Psihosocijalni razvoj darovite djece \u010desto je neuskla\u0111en. Iz tog razloga poneki daroviti mali\u0161ani djeluju starmalo, neobi\u010dno ili neprilago\u0111eno. To je u pravilu odraz emocionalnih neravnote\u017ea koje posljedi\u010dno mogu izazvati probleme u osobnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu. U ovakvim okolnostima u odgoju je va\u017eno posvetiti pa\u017enju i emocionalnom razvoju, a ne samo intelektualnom te poticati emocionalne kompetencije i socijalne vje\u0161tine.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Emocionalna intenzivnost.<\/strong> Emocionalna intenzivost jedna je od naj\u010de\u0161\u0107ih karakteristika darovitih mali\u0161ana. Duboko i sna\u017eno pro\u017eivljavanje svakodnevnih situacija emocionalni \u017eivot darovite djece \u010dini dinami\u010dnijim i nerijetko turbulentnijim u odnosu na njihove vr\u0161njake. U situacijama kada se ne uspijevamo nositi sa sna\u017enim emocijama va\u017eno je sigurno okru\u017eenje, razumijevanje i dru\u0161tvo sli\u010dnih vr\u0161njaka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Samopo\u0161tovanje. <\/strong> Slika o sebi kod darovite djece, posebice kod tinejd\u017eera, \u010desto je negativna. Ako u obzir uzmemo izazove s kojima se suo\u010davaju to mo\u017eda i nije neo\u010dekivano. Pretjerana samokriti\u010dnost i perfekcionizam, uspore\u0111ivanje s drugima, o\u010dekivanja okoline i visoko postavljene letvice mogu uzrokovati osje\u0107aje manje vrijednosti i krivnje te rezultirati odustajanjem. Kako mali\u0161ani ne bi odustali od sebe nu\u017eno je pa\u017eljivo graditi pozitivnu sliku o sebi kako bi se osje\u0107ali dobro u vlastitim cipelama i po\u0161tovali svoje uspjehe i prihva\u0107ali neuspjehe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Perfekcionizam.<\/strong> Perfekcionizam obi\u010dno prepoznajemo u temeljitosti, posve\u0107enosti detaljima i sl. me\u0111u darovitim mali\u0161anima perfekcionizam je \u010desta osobina. Djeca koja vide prakti\u010dna, tehni\u010dka i estetska pobolj\u0161anja u raznim stvarima, \u017eeljet \u0107e ih posti\u0107i i vjerojatno \u0107e zbog toga biti uspje\u0161nija u \u0161kolskim zadacima. Me\u0111utim, perfekcionizam mo\u017ee stvoriti zna\u010dajne te\u0161ko\u0107e ako su u pitanju me\u0111uljudski odnosi (te\u017enja idealizmu) ili mi sami (pretjerana samokriti\u010dnost). Kada perfekcionizam po\u010dne naru\u0161avati svakodnevno funkcioniranje, djeci je va\u017eno pru\u017eiti priliku da sagledaju nesavr\u0161enost kao zna\u010dajku okru\u017eenja u kojemu \u017eivimo. Socioemocionalna podr\u0161ka je klju\u010d u razvijanju realnih o\u010dekivanja i razlikovanju bitnog od manje bitnog.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n 2E.<\/strong> Darovita djeca s razvojnim te\u0161ko\u0107ama pripadaju skupini djece koja najrje\u0111e bude prepoznata kao darovita. U literaturi se ova skupina opisuje kao u\u010denici s dvostrukim potrebama ili 2E u\u010denici (twice-exceptional). Naj\u010de\u0161\u0107e govorimo o djeci koja istovremeno imaju visoke kognitivne sposobnosti i specifi\u010dne te\u0161ko\u0107e u u\u010denju (npr. disleksija i dr.) ili odre\u0111ene neurolo\u0161ke smetnje (npr. poreme\u0107aji pa\u017enje i dr.). Ove pote\u0161ko\u0107e u pravilu budu zamaskirane prosje\u010dnim dobrim \u0161kolskim uspjehom kada se \u010dini da djeca nemaju ve\u0107ih problema u ovladavanju gradivom. I ovakvi mali\u0161ani trebaju pravovremeno prepoznavanje njihovih specifi\u010dnosti, razumijevanje te emocionalnu podr\u0161ku kako bi prihvatili i razvili zdrave strategije no\u0161enja s vlastitim te\u0161ko\u0107ama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Osamljenost. <\/strong>Zbog svojih specifi\u010dnih karakteristika darovita djeca \u010desto naizlaze na nerazumijevanje od strane svojih vr\u0161njaka i odraslih. Nerijetko se suo\u010davaju s te\u0161ko\u0107ama u stvaranju prijateljstava \u0161to mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na socijalni ali i osobni razvoj. I za osobni i za socijalni razvoj darovitih mali\u0161ana ponekad je i klju\u010dno dru\u017eenje s istomi\u0161ljenicima – vr\u0161njacima sli\u010dnih osobina, interesa, pogleda na svijet, ali i problema. Na odraslima i edukatorima je da osamljenoj djeci pru\u017ee emocionalnu podr\u0161ku i prilike za stvaranje prijateljstava sa sli\u010dnom djecom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Podbacivanje. <\/strong>Zahvaljuju\u0107i genetskim predispozicijama darovita djeca imaju mogu\u0107nost razviti specifi\u010dne talente, uspje\u0161nost u \u0161koli i visoku stru\u010dnost u radu u kasnijoj dobi. No, na tom putu zna\u010dajan broj darovitih u tome ne uspije. Obi\u010dno govorimo o akademskom podbacivanju kada u\u010denici s visokim potencijalima posti\u017eu uspjehe u okvirima prosjeka. Okolnosti koje naj\u010de\u0161\u0107e dovode do ovoga odnose se na emocionalnost i nestabilnu motivaciju, zdravstvene \u010dimbenike, nepoticajnost obiteljskog i \u0161kolskog okru\u017eenja, previsoka o\u010dekivanja, nepostojanje prilika za u\u010denje i istra\u017eivanje te zanemarivanje razvoja osobnosti i pozitivne slike o sebi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Stigma. <\/strong>Stigma darovitosti nastaje kada ve\u0107inu dje\u010djih pona\u0161anja i (ne)uspjeha pripisujemo njihovim nadprosje\u010dnim sposobnostima. Posebno je prisutna me\u0111u \u0161kolarcima gdje se \u0161kolski uspjesi pripisuju njihovim talentima, a neuspjesi lijenosti ili nemarnosti. Daroviti u\u010denici nisu nu\u017eno dobri u svemu \u0161to rade i u\u010ditelji moraju biti oprezni kako bistru djecu ne bi pretvorili u jokera <\/em>za sve. Tako sprje\u010davamo mogu\u0107nost pojave preoptere\u0107enosti i sagorijevanja. Najve\u0107a opasnost previsokih o\u010dekivanja od darovitih u\u010denika le\u017ei u rezignaciji od osobnih interesa i stvaranju otpora prema u\u010denju i razvoju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Ivan Alagi\u0107, dipl.psih.<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Asinkronija. Asinkroni razvoj ozna\u010dava nesklad izme\u0111u kognitivnog i emocionalnog razvoja. Psihosocijalni razvoj darovite djece \u010desto je neuskla\u0111en. Iz tog razloga poneki daroviti mali\u0161ani djeluju starmalo, neobi\u010dno ili…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2898,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-2896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2896"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2896"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2899,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2896\/revisions\/2899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}