{"id":273,"date":"2016-10-05T16:33:35","date_gmt":"2016-10-05T16:33:35","guid":{"rendered":"http:\/\/klikeraj.hr\/?p=273"},"modified":"2020-10-06T20:55:02","modified_gmt":"2020-10-06T20:55:02","slug":"za-zadacu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/2016\/10\/05\/za-zadacu\/","title":{"rendered":"Za zada\u0107u"},"content":{"rendered":"

U posljednje vrijeme \u010desto se izostavljanje ili ukidanje doma\u0107ih zada\u0107a u \u0161kolama smatra pozitivnim, dobrodo\u0161lim korakom prema modernizaciji odgoja i obrazovanja. Isti\u010du se prednosti pisanja doma\u0107e zada\u0107e u \u0161koli, s ciljem rastere\u0107ivanja u\u010denika i olak\u0161avanjem savladavanja \u0161kolskih obaveza. No, je li to ba\u0161 tako?<\/p>\n

Slobodno poslijepodne svakako jest odli\u010dna vijest za svakoga od nas. Ipak, treba li svako poslijepodne biti slobodno? Doma\u0107a zada\u0107a ima va\u017enu ulogu u obrazovanju, ali i odrastanju mali\u0161ana. Ona ima nekoliko funkcija. Prvenstveno, ona ima repeticijsku ulogu, odnosno gradivo obra\u0111eno ili nau\u010deno u \u0161koli ponovno \u201evra\u0107a\u201c na radni stol. Ovo je posebno va\u017eno kod mla\u0111ih uzrasta i djece \u010dije pam\u0107enje jo\u0161 nije potpuno prilago\u0111eno \u0161koli i koja jo\u0161 nisu razvila vlastiti stil u\u010denja. Ova funkcija doma\u0107e zada\u0107e je posebno zna\u010dajna kod predmeta i aktivnosti koji zahtijevaju stjecanje vje\u0161tine i koji nisu \u010desto u rasporedu, a za koje je potreban kontinuitet kako bi se savladali (npr. strani jezici, sportovi, sviranje, crtanje sl.) Vjerojatno je svatko do\u017eivio trenutak kada je shvatio da je vi\u0161etjedno nevje\u017ebanje neke aktivnosti \u00a0rezultiralo zna\u010dajnim padom u kvaliteti izvedbe.<\/p>\n

Ivan Alagi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a>Brojna istra\u017eivanja u psihologiji zaboravljanja pokazuju da zbog raznolikih faktora broj upam\u0107enih informacija drasti\u010dno pada u vrlo kratkom vremenu. Tzv. \u201ekrivulja zaboravljanja\u201c ukazuje na to da se nakon tjedan dana iz na\u0161eg pam\u0107enja izgubi vi\u0161e od 50\u00a0posto informacija. Ako se neki \u0161kolski predmet pojavljuje jednom u tjednu, period od sedam dana bez ponavljanja ili podsje\u0107anja na odre\u0111eno gradivo ne\u0107e donijeti posebnu korist. Zaboravljanje je stalno prisutna pojava i kod odraslih i kod djece. Nije rijetkost da na po\u010detku drugog razreda u\u010denici ne znaju \u010ditati iako su u prvom razredu savladali \u010ditanje. Dje\u010dje kognitivne vje\u0161tine su u vrlo intenzivnom razvoju tijekom djetinjstva i kompleksne vje\u0161tine kao \u0161to su \u010ditanje ili ra\u010dunanje se doista moraju usvajati u kontinuitetu kako bi ostali \u010dvrsto zabilje\u017eene u na\u0161em dugoro\u010dnom pam\u0107enju.
\nS druge strane predmeti koji zahtijevaju stjecanje znanja i u kojima se u\u010de novi pojmovi, odnosi i gdje se od u\u010denika o\u010dekuje postizanje uvida nikako nisu \u201elagani\u201c. Stoga i u ovom slu\u010daju doma\u0107a zada\u0107a kroz rje\u0161avanje odre\u0111enih problema ili zadataka otvara mogu\u0107nost temeljitije obrade gradiva.<\/p>\n

Doma\u0107a zada\u0107a, ako je primjerena i dobro organizirana, ima zna\u010dajnu motivacijsku funkciju. Doma\u0107a zada\u0107a se ne bi trebala shva\u0107ati ne\u0161to \u0161to \u201etreba biti odra\u0111eno\u201c. Ona treba biti svojevrsni poligon na kojemu u\u010denik koriste\u0107i znanje ste\u010deno na nastavi, uz ostale izvore znanja, vje\u017eba vlastite kognitivne vje\u0161tine. Smisao doma\u0107e zada\u0107e nije isklju\u010divo utvr\u0111ivanje nau\u010denog gradiva, nego i razvijanje vje\u0161tina mi\u0161ljenja, rje\u0161avanja problema te kreativnosti. Dobro osmi\u0161ljena zada\u0107a uklju\u010duje predvi\u0111eno \u0161kolsko gradivo, mogu\u0107nost manipuliranja ste\u010denim znanjima, rje\u0161avanje problema te mogu\u0107nost izra\u017eavanja. Svaka napisana zada\u0107a mora imati \u201eosobni pe\u010dat\u201c svakog mali\u0161ana. Pojednostavljeno, dobra doma\u0107a zada\u0107a bi trebala biti mala problemska situacija ili mali projekt koji u\u010denik treba u \u0161to ve\u0107oj mjeri rije\u0161iti samostalno. Roditeljska pomo\u0107 je dobrodo\u0161la ponekad, ali pogre\u0161ke su dobrodo\u0161le uvijek. Svoju poznatu teoriju dje\u010djeg razvoja Jean Piaget zapo\u010deo je analiziraju\u0107i pogre\u0161ne zaklju\u010dke koje djeca \u010dine u razli\u010ditim fazama djetinjstva. Dakako, utvrdio je pravilnosti u \u010dinjenju pogre\u0161aka i mo\u017eemo re\u0107i da su one sastavni dio kognitivnog sazrijevanja svakog djeteta. Pogre\u0161ke i neto\u010dne zaklju\u010dke ne treba shva\u0107ati negativno, a jo\u0161 manje ih negativno vrednovati. Prirodno je da djeca tijekom razvoja pogre\u0161no zaklju\u010duju. Ipak, mali su jo\u0161, i ukoliko njihove pogre\u0161ke korigiramo i uputimo na postizanje ispravnog rje\u0161enja tada omogu\u0107avamo postizanje uvida u problem i djecu usmjeravamo na samostalno rje\u0161avanje problema. Ima li ljep\u0161eg osje\u0107aja kada postignemo ne\u0161to za \u0161to smo se (malo) pomu\u010dili?<\/p>\n

Kroz samostalno osmi\u0161ljanje rje\u0161enja neke problemske situacije, bilo da se radi o zadacima istra\u017eivanja, izra\u017eavanja ili konstruiranja, u\u010denik razvija samoregulaciju, oblikuje vlastite stilove rje\u0161avanja problema, mi\u0161ljenja pa i u\u010denja. Nije to ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee nau\u010diti iz literature, za to je jednostavno potrebno upustiti se u raznolike aktivnosti koje od osobe zahtijevaju inicijativnost i kori\u0161tenje vlastitih kognitivnih kapaciteta. Dakle, mo\u017eemo govoriti i o formativnoj ulozi doma\u0107e zada\u0107e. Ako tome pridodamo i mogu\u0107nost da u\u010denik u zada\u0107u unese i osobne interese, tj. da pored neke predvi\u0111ene tematike kao okosnice, u\u010denik u zadatak mo\u017ee unijeti i sadr\u017eaje koji se ti\u010du njegovog osobnog interesa (primjerice da se gradivo iz geometrije obradi kroz sport) tada imamo ne\u0161to \u010demu \u0107e u\u010denik pristupati sa zanimanjem i gdje \u0107e mo\u0107i razvijati vlastite interese.<\/p>\n

Tako\u0111er, valja naglasiti i reguliranje slobodnog vremena i op\u0107enito upravljanje vremenom. Sve \u0161to postoji u svijetu odraslih ima svoj za\u010detak u djetinjstvu. Iz raznih vrsta dje\u010djih aktivnosti i igre se razvijaju aktivnosti kojima se bave odrasli. Sli\u010dno mo\u017eemo zaklju\u010diti i o obavezama. Doma\u0107a zada\u0107a predstavlja doga\u0111aj o kojemu dijete treba razmi\u0161ljati, planirati kada \u0107e ga i kako rije\u0161iti. Ovdje do izra\u017eaja dolazi djetetova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za vlastite obaveze. Mla\u0111im uzrastima \u0107e odrasli morati pomo\u0107i u organiziranju vremena za u\u010denje, pisanje zada\u0107e i igru. Starija djeca moraju nau\u010diti organizirati vlastito vrijeme i planirati obaveze. Ako se radi o grupnim projektima, tada ne mo\u017eemo zaobi\u0107i socijalno-komunikacijski aspekt zada\u0107e. Uz kvalitetu organizaciju svaki u\u010denik \u0107e imati vremena za igru, hobije i druge interese. Zada\u0107e iz nekih predmeta (koji zahtijevaju kontinuitet vje\u017ebanja) mogu biti \u010de\u0161\u0107e, zada\u0107e koje uklju\u010duju male projekte mogu biti tjedne ili \u010dak mjese\u010dne. U svakom slu\u010daju, doma\u0107a zada\u0107a i dalje ima va\u017enu ulogu i pogre\u0161no se predstavlja kao ne\u0161to zastarjelo i nepotrebno. Istovremeno te\u017eimo prakti\u010dnijem \u0161kolovanju u kojemu bi temelj bilo iskustveno u\u010denje i gdje bi u\u010denici savladavali gradivo kroz projekte. Mo\u017eemo li im to, ustvari, omogu\u0107iti ve\u0107 sad?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U posljednje vrijeme \u010desto se izostavljanje ili ukidanje doma\u0107ih zada\u0107a u \u0161kolama smatra pozitivnim, dobrodo\u0161lim korakom prema modernizaciji odgoja i obrazovanja. Isti\u010du se prednosti pisanja doma\u0107e zada\u0107e u…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18,13,15],"tags":[],"class_list":["post-273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise","category-za-roditelje","category-za-ucitelje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=273"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1415,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/273\/revisions\/1415"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}