{"id":265,"date":"2017-08-08T16:14:33","date_gmt":"2017-08-08T16:14:33","guid":{"rendered":"http:\/\/klikeraj.hr\/?p=265"},"modified":"2020-10-06T20:58:17","modified_gmt":"2020-10-06T20:58:17","slug":"cemu-nas-poucavaju-udzbenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/2017\/08\/08\/cemu-nas-poucavaju-udzbenici\/","title":{"rendered":"\u010cemu nas pou\u010davaju ud\u017ebenici?"},"content":{"rendered":"

Francuski filozof Jacques\u00a0Ranci\u00e8re\u00a0u svojoj knjizi “U\u010ditelj neznalica” analizira ulogu u\u010ditelja u pou\u010davanju u\u010denika i postavlja zanimljivo pitanje: ako je u ud\u017ebeniku ono \u0161to u\u010denik treba savladati, koja je onda uloga u\u010ditelja? S obzirom da nema svrhe da i ud\u017ebenik i u\u010ditelj govore o istome (informacijama i znanju), uloga u\u010ditelja mo\u017ee biti samo jedna – nau\u010diti u\u010denika misliti.<\/p>\n

Obrazovni sustavi, kod nas, ali i u drugim zemljama, kroz desetlje\u0107a postali su izuzetno u\u010dinkoviti u razvijanju odre\u0111enih dje\u010djih sposobnosti. Kada je kognitivni razvoj u pitanju, mali\u0161ani vrlo dobro razvijaju vlastitu pa\u017enju, sposobnosti pam\u0107enja, stilove u\u010denja te neke aspekte mi\u0161ljenja i inteligencije. Neke druge sposobnosti su pak u drugom planu. \u0160kolski ud\u017ebenik jedno je od te\u017ei\u0161ta nastavnog procesa i procesa u\u010denja. Kroz te procese u\u010denik usvaja znanje. Usporedno s time kod u\u010denika se razvijaju sposobnosti upam\u0107ivanja i mi\u0161ljenja. O tome kako \u0107e taj proces te\u0107i ovisi na koji na\u010din su problemi postavljeni pred u\u010denika. Ako zadaci zahtijevaju integraciju znanja s ciljem dolaska do jednog, predvidivog rje\u0161enja, tada govorimo o konvergetnom mi\u0161ljenju. S druge strane, ako zadaci od u\u010denika o\u010dekuju stvaranje nove ideje kao rje\u0161enja, tada govorimo o divergentnom mi\u0161ljenju ili o kreativnosti u u\u017eem smislu. Postavili smo si pitanje koliko u \u0161kolskim ud\u017ebenicima postoji \u201ekreativnog prostora\u201c za mali\u0161ane.<\/p>\n

Iz tog razloga proveli smo analizu sadr\u017eaja \u0161kolskih ud\u017ebenika. Prou\u010dili smo sve dostupne ud\u017ebenike, njih 52 u nakladi \u010detiriju najve\u0107ih izdava\u010da u Hrvatskoj namijenjene u\u010denicima razredne nastave. Ono na \u0161to smo usmjerili pa\u017enju bili su zadaci koji se pojavljuju u ud\u017ebenicima iz hrvatskog jezika, matematike, prirode i dru\u0161tva, likovne i glazbene kulture te engleskog jezika. Analizirani zadaci su svrstavani u dvije kategorije: zadaci konvergentnog mi\u0161ljenja i zadaci divergentnog mi\u0161ljenja. Pa, koliko ima kreativnosti u \u0161kolskim ud\u017ebenicima?<\/p>\n

\"\"Rezultati su se pokazali o\u010dekivanima. Tradicionalno ne postoji praksa
\nformuliranja zadataka koji bi od u\u010denika neki oblik kreativnog mi\u0161ljenja pri njihovom rje\u0161avanju. Tako se pokazalo i u ovom slu\u010daju. U prosjeku ud\u017ebenici sadr\u017ee ne\u0161to vi\u0161e od 7 % zadataka divergentnog mi\u0161ljenja. Preostali dio odnosi se na zadatke kriti\u010dko-analiti\u010dkog mi\u0161ljenja te zadatke memoriranja i dosje\u0107anja. Taj odnos zna\u010dajno se ne mijenja u ud\u017ebenicima namijenjenim prva\u0161i\u0107ima i u ud\u017ebenicima za u\u010denike \u010detvrtog razreda. Ono \u0161to se mijenja je broj zadataka koji postupno raste od prvog prema \u010detvrtom razredu. Dakle, unato\u010d tome \u0161to su stariji u\u010denici zreliji, sposobniji i imaju vi\u0161e znanja, mogu\u0107nost da rje\u0161avaju zadatke na kreativan na\u010din ostaju prakti\u010dki iste.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Kada su u pitanju predmeti, rezultati tako\u0111er nisu iznena\u0111uju\u0107i. Pokazalo se da u prosjeku ne\u0161to vi\u0161e zadataka divergentnog tipa postoji\u00a0u ud\u017ebenicima iz predmeta koji se tradicionalno smatraju \u201eekspresivnijima\u201c, tj. predmeta u kojima i ina\u010de postoji prostor u kojima u\u010denici kroz jezi\u010dno ili kakvo drugo\u00a0izra\u017eavanje mogu stvarati vlastite ideje (jezik, odgojni predmeti). Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e je da i u najboljem slu\u010daju broj takvih zadataka nije dovoljan kako bi se kroz \u0161kolsku godinu evocirao kreativni proces kod u\u010denika.
\nPosebno je alarmantan podatak da u \u010dak 12 ud\u017ebenika nije prona\u0111en niti jedan zadatak koji bi od u\u010denika o\u010dekivao da ne\u0161to samostalno smisli. Mahom su to ud\u017ebenici iz matematike te prirode i dru\u0161tva, predmeta u kojima je divergentno mi\u0161ljenje itekako mogu\u0107e. Iz prikazanog, ali i iz detaljnijih analiza, mo\u017eemo zaklju\u010diti da ovakav odnos zadataka integrativnog i produktivnog mi\u0161ljenja nije dovoljan kako bi se kod u\u010denika potaknulo kreativno mi\u0161ljenje kada je kori\u0161tenje ud\u017ebenika u pitanju.<\/p>\n

No, za\u0161to je to tako? Nedovoljna koli\u010dina zadataka kreativnog mi\u0161ljenja u \u0161kolskim ud\u017ebenicima nije nikakva novost. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eivanja u drugim zemljama pokazuju sli\u010dne rezultate. Mo\u017eemo se slo\u017eiti da na to svakako utjecaj ima tradicija u obrazvanju, odnosno filozofija koja je okosnica obrazovnih sustava jo\u0161 od vremena kada su postavljene osnove suvremenog \u0161kolstva. Kriti\u010dko-analiti\u010dke sposobnosti su uvijek bile cijenjene u op\u0107eobrazovnim ustanovama dok su stvarala\u010dke sposobnosti u \u0161irem smislu bile po strani ili rezervirane za usmjerenije obrazovanje. Drugi, no ne i manje utecajan razlog, je \u201eocjenjiva\u010dka ekonomija\u201c, odnosno formuliranje zadataka na onakav na\u010din koji \u0107e ocjenjiva\u010du (u\u010ditelju) olak\u0161ati vrednovanje zadataka i davanje ocjene. Te\u017ee je objektivno vrednovati rje\u0161enje koje nije predvidivo i koje je produkt divergentnog mi\u0161ljenja u odnosu na rje\u0161enja koja su produkt pam\u0107enja i reprodukcije. Tako\u0111er, takvi zadaci onemogu\u0107uju i uspore\u0111ivanje uspje\u0161nosti jednog u\u010denika u odnosu na grupu ili razred. Iz ovih razloga autori pribjegavaju pisanju zadataka zatvorenog tipa koje kod u\u010denika razvija konvergentno mi\u0161ljenje.<\/p>\n

Koliko, prema tome, treba biti zadataka kreativnog mi\u0161ljenja u ud\u017ebenicima? Konvergentno i integrativno mi\u0161ljenje svakako su na\u0161a velika vrlina na kojoj se zasnivaju brojna podru\u010dja na\u0161eg djelovanja i doista je od presudne va\u017enosti da te kognitivne sposobnosti budu razvijene. Ipak, u razvoju kognicije ne bi trebalo biti favoriziranja te bi se u jednakoj mjeri trebalo razvijati razli\u010dite dje\u010dje sposobnosti. \u00a0Rezultate ove i sli\u010dnih analiza valja uzeti u obzir i razmisliti prate li \u0161kolski ud\u017ebenici filozofiju obrazovanja kojoj te\u017eimo, te jo\u0161 va\u017enije, imaju li djeca \u00a0priliku razvijati\u00a0svoje potencijale u potpunosti.<\/p>\n

Ivan Alagi\u0107<\/p>\n

Izvor:
\nAlagi\u0107, I. (2019). Zadaci konvergentno-integrativnogi divergentno-eksploratornog mi\u0161ljenja u osnovno\u0161kolskim ud\u017ebenicima – analiza sadr\u017eaja. \u017divot i \u0161kola, vol. 65, 1-2<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Francuski filozof Jacques\u00a0Ranci\u00e8re\u00a0u svojoj knjizi “U\u010ditelj neznalica” analizira ulogu u\u010ditelja u pou\u010davanju u\u010denika i postavlja zanimljivo pitanje: ako je u ud\u017ebeniku ono \u0161to u\u010denik treba savladati, koja je…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":268,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18,11,15],"tags":[],"class_list":["post-265","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise","category-kreativnost","category-za-ucitelje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1420,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265\/revisions\/1420"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}