Darovitost u strukovnom obrazovanju iznimno je zanimljivo i dinami\u010dnopodru\u010dje obrazovanja. Strukovno obrazovanje, za razliku od gimnazijskog, uvelike grani\u010di s neakademskim domenama \u0161to u pravilu zna\u010dajno utje\u010de na razvoj kompetencija i talenata kod u\u010denika. Zahvaljuju\u0107i ve\u0107oj posve\u0107enosti odre\u0111enom podru\u010dju rada i u\u010denja u\u010denici relaivno rano po\u010dinju razvijati specifi\u010dne talente. Kod darovitih u\u010denika to se doga\u0111a iznimno brzo i zahvaljuju\u0107i tome imaju priliku ubrzano postizati visoke razine kompetentnosti.
Ekspertnost se smatra krajnjim dosegom strukovnog obrazovanja i svi napori strukovnih u\u010ditelja, nastavnika i mentora usmjereni su upravo ka tome. Biti ekspert podrazumijeva sposobnost integriranja znanja i vje\u0161tina iz nekoliko domena pored one centralne koja predstavlja odre\u0111enu struku ili profesiju. Ekspertnost e visoka razina kompetentnosti koja se po svojoj slo\u017eenosti nalazi iznad razina profesionalnosti te specijaliziranosti. Daljnjim razvojem ekspertnosti dolazio do razina virtuoznosti i eminentosti.
No, zadri\u017emo se na razini ekspertnosti koja je, uvjetno re\u010deno, ostvariva u srednje\u0161kolskom obrazovanju. Danas dominantni modeli razvoja ekspertnosti sugeriraju utjecaj nekoliko preduvjeta kako bi se razvile visokorazvijene kompetencije: iznadprosje\u010dne sposobnosti, visok interes za odre\u0111eno podru\u010dje, prilike za u\u010denje te, \u0161to se pokazalo najzna\u010dajnije – iskustvo. \u010cini se da su pojedinci koje smatramo ekspertima iskusili razne situacije i proveli veliku koli\u010dinu vremena bave\u0107i se odre\u0111enom domenom. U obrazovnom sustavu srednjih \u0161kola to bi zna\u010dilo da u\u010denik, osim redovne i prakti\u010dne nastave, ima priliku sudjelovati u \u0161to ve\u0107em broju aktivnosti vezanih uz struku i izvan u\u010dionice, izvan \u0161kole, kod ku\u0107e i dr.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Razvoj ekspertnosti kod darovitih u\u010denika zapo\u010dinje usvajanjem osnovnih akademskih kompetencija u osnovnoj \u0161koli s intenzivnijim razvojem kristalizirane inteligencije. Fluidna inteligencija svoj maksimum posti\u017ee u periodu adolescencije i zato se period kasne adolescencije i rane odrasle dobi smatra kriti\u010dnim periodom za razvoj relativno trajnih kompetencija koje perzistiraju kroz cijelu karijeru. Istra\u017eivanja su pokazala da se ekspertna znanja ne gube s godinama, za razliku od nekih drugih aspekata inteligencije kao \u0161to su radno pam\u0107enje, kognitivna brzina i dr.
U razvoju ekspertnosti u po\u010detku ve\u0107ina u\u010denika te\u017ei k sli\u010dnoj ili jednakoj razini. S uvo\u0111enjem kompleksnijih znanja odre\u0111eni broj u\u010denika \u201eispadne\u201d iz procesa jer nisu u mogu\u0107nosti razviti vje\u0161tine koje bi im omogu\u0107ile rje\u0161avanje kompleksnijih problema. Zbog toga primjerice individualne razlike u matemati\u010dkoj ekspertnosti u odrasloj dobi mogu biti ogromne.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Na koji na\u010din, prema tome, strukovna \u0161kola mo\u017ee doprinijeti razvoju talenata kod u\u010denika koji pokazuju visoke potencijale? Prvenstveno pravovremenom identifikacijom ovakvih u\u010denika te osiguravanjem prilika za stjecanje iskustava. To dakako nije jednostavno kao \u0161to zvu\u010di na prvu, no pored standardnih pristupa obrazovanju darovitih (mentorstvo, oboga\u0107ivanje i akceleracija) iznimno su se pokazali produktivni pristupi koji uklju\u010duju kontakt i rad s eminentnim i uglednim pojedincima iz odre\u0111ene profesije, uklju\u010divanje u radne procese, prilike za eksperimentiranje i u\u010denje na gre\u0161kama, suradnja s razli\u010ditim profesionalcima, natjecanja i dr.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Autor: Ivan Alagi\u0107, dipl.psih.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Darovitost u strukovnom obrazovanju iznimno je zanimljivo i dinami\u010dnopodru\u010dje obrazovanja. Strukovno obrazovanje, za razliku od gimnazijskog, uvelike grani\u010di s neakademskim domenama \u0161to u pravilu zna\u010dajno utje\u010de na razvoj…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2392,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-2389","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2389"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2389"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2389\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2391,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2389\/revisions\/2391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}