U obrazovanju darovitih u\u010denika postoje razli\u010dite metode odabira, odnosno identifikacije pojedinih u\u010denika s visokim potencijalima. Svaka od metoda i tehnika ima svoju specifi\u010dnu namjenu, svoje prednosti, ali i nedostatke. U odgojno-obrazovnoj praksi postoje razli\u010dite situacije u kojima treba identificriati darovite u\u010denike, a ovisno o vrsti \u0161kole, vrsti programa oboga\u0107ivanja i vremenskom razdoblju, izbor metode odabira se mogu zna\u010dajno razlikovati. Testiranja, procjene, upitnici, intervjui, evaluacija postignu\u0107a… kriteriji su mnogi. Kako bismo sistematizirali va\u017enost svih kriterija poku\u0161ajmo analizirati idu\u0107i primjer.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Recimo da \u0161kola ima namjeru ponuditi oboga\u0107ene aktivnosti za napredne u\u010denike u petom (ili nekom drugom) razredu iz podru\u010dja prirodoslovlja.
Cilj nam je prona\u0107i i orijentirati u\u010denike s visokorazvijenim kompetencijama u prirodi, biologiji, geografiji i matematici. Tako\u0111er, u obzir \u017eelimo uzeti u\u010denike sa zna\u010dajnim potencijalom za razvoj kompetencija u navedenim domenama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Kako bismo \u0161to objektivnije i pouzdanije obavili proces identifikacije potreban nam je teorijski okvir. Za to bi trebalo prou\u010diti i primijeniti neki od danas dominantnih i utjecajnih modela darovitosti. Istra\u017eiva\u010di i prakti\u010dari se danas naj\u010de\u0161\u0107e oslanjanju na Renzullijevu troprstenastu teoriju ili na Gagneov razvojni model (Pfeiffer i sur. 2018).<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Metodologija koju bismo koristili bi kombinirala subjektivne i objektivne mjere.
Faza 1: Izrada inventara (check-liste) s relevantnim osobinama, pona\u0161anjima i postignu\u0107ima koji su tipi\u010dni za darovite u\u010denike u domenama prirodoslovlja. Ovaj bi se inventar izradio u suradnji s kompetentnim u\u010diteljima i stru\u010dnim suradnicima.
Faza 2: Primjena check-liste u svim petim razredima. Nominacije od strane nastavnika.
Faza 3: Intervjui s u\u010denicima koji su nominirani, procjena motivacije i prijedlozi za uklju\u010divanje u oboga\u0107enom program iz prirodoslovlja.
Faza 4: Objektivne mjere – generacijsko testiranje inteligencije u svim petim razredima. Na temelju psihometrijskog kriterija odabiru se potencijalni kandidati.
Faza 5: Intervjui s u\u010denicima koji su postigli iznadprosje\u010dne rezultate na IQ testu, provjera motivacije, prijedlozi za uklju\u010divanje u oboga\u0107eni program iz prirodoslovlja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Generacijska identifikacija putem psiholo\u0161kog testiranja sposobnosti najobjektivnija je metoda procjene. No, ona uvijek dolazi s odre\u0111enim rizicima. Objektivne mjere koje koristimo kao \u0161to su IQ testovi ponekad isklju\u010duju neke u\u010denike. Prosje\u010dan rezultat na IQ testu mo\u017ee biti rezultat mnogih \u010dimbenika unato\u010d visokoj sposobnosti, npr. nedostatak pa\u017enje, anksioznost prilikom rje\u0161avanja testa, namjerno postizanje niskog rezultat ili samo lo\u0161 dan,
Betts i Neihart (1988) identificirali su \u0161est tipova darovitih u\u010denika i praksa je pokazala da su odre\u0111ene metode selekcije nedostatne u identificiranju specifi\u010dnih tipova. Na primjer, grupno testiranje inteligencije \u010desto ne prepoznaje tzv. ‘skriveni tip’ darovitog u\u010denika. Kako bi se to sprije\u010dilo, u\u010ditelje i mentore trebalo bi uputiti u pra\u0107enje u\u010denika nakon selekcijskog postupka tijekom redovne nastave i opa\u017eanje tzv. darovitih pona\u0161anja.
Dodatni problem koji je \u010desto prisutan u \u0161kolama je da postoje slu\u010dajevi u\u010denika koji pokazuju visoko razvijene talente, ali njihov IQ rezultat nije iznad prosjeka. Ovakve situacije nas podsje\u0107a da IQ testovi nisu savr\u0161eni i da mjere odre\u0111ene aspekte inteligencije, a neke druge ne, na primjer prakti\u010dnu inteligenciju (Sternberg, 1985).
Kori\u0161tenje check-lista i sli\u010dnih inventara temeljenih na subjektivnim mjerama ima zna\u010dajno ograni\u010denje, a to je \u010dinjenica da su ljudi nepouzdan ‘instrument’ za procjenu. No, omjer gre\u0161aka mo\u017ee se smanjiti postavljanjem jasnih, uravnote\u017eenih i dobro definiranih kriterija kao i anga\u017eiranje kompetentnih u\u010ditelja u procjenjivanju.
Kako bi se smanjili rizici obje metode, potrebno je provesti individualne intervjue kako bi se procijenila motivacija u\u010denika u smislu interesa, ambicija i dugoro\u010dne motivacije za u\u010denje na vi\u0161oj razini. Tako\u0111er, kao mjeru opreza, potrebno je uputiti trajno pra\u0107enje u redovnoj nastavi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Betts, G. & Neihart, M. (1988). Profiles of the Gifted and Talented. Gifted Child Quarterly.. 32. 248-253.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Sternberg, R. J. (1985). Beyond IQ: A Triarchic Theory of Intelligence<\/em>. Cambridge University Press.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Pfeiffer, S. I., Shaunessy-Dedrick, E., & Foley-Nicpon, M. (Eds.). (2018). APA handbook of giftedness and talent.<\/em> American Psychological Association<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Autor: Ivan Alagi\u0107, dipl.psih.<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U obrazovanju darovitih u\u010denika postoje razli\u010dite metode odabira, odnosno identifikacije pojedinih u\u010denika s visokim potencijalima. Svaka od metoda i tehnika ima svoju specifi\u010dnu namjenu, svoje prednosti, ali i…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2380,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-2378","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2378"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2378"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2378\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2381,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2378\/revisions\/2381"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2378"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2378"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2378"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}