- \r\n
- Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja djece pred\u0161kolske dobi<\/li>\r\n
- Konvencija o pravima djeteta,\u00a0<\/li>\r\n
- Nacionalnog okvirnog kurikuluma za pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje te op\u0107e obvezno i srednjo\u0161kolsko obrazovanje<\/li>\r\n
- Smjernica za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH<\/li>\r\n
- Priru\u010dnika za samovrednovanje ustanova ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja<\/li>\r\n
- Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.<\/li>\r\n<\/ul>\r\n\r\n\r\n\r\n
![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/82-225x300.jpg\")
Uz NKRPO iz 2015. godine, jo\u0161 jedan dokument koji se ne mo\u017ee izostaviti je Dr\u017eavni pedago\u0161ki standard iz 2008. godine i koji je obavezni dio plana i programa svake pred\u0161kolske odgojno-obrazovne ustanove. Oba dokumenta su napisana dosta opse\u017eno kao temeljni oslonac iz kojih se izvode kurikulumi vrti\u0107a i godi\u0161nji planovi i programi. I jedan i drugi promi\u010du centralnu ulogu djeteta koje se odgaja, te na suvremenim tendencijama shva\u0107anja djeteta i djetinjstva temelje na\u010dela, vrijednosti i ciljeve.\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\nUzimaju\u0107i u obzir darovitost, NKRPO niti u jednom dijelu ne spominje potencijalno darovitu djecu, ve\u0107 je obuhvatio svu djecu na na\u010din da se mo\u017ee samo kvalitetnim djelovanjem unutar odgojno-obrazovne ustanove potaknuti razvoj autonomije i kreativnosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\u00a0NKRPO se poziva na objave iz Programskog usmjerenja<\/em> kroz koju se nagla\u0161ava humanisti\u010dko-razvojna koncepcija svakog djeteta, te time daje zna\u010daj ideji humanizma, spoznaji o specifi\u010dnim osobinama i zakonitostima razvoja svakog djeteta pred\u0161kolske dobi i spoznaji o zna\u010dajkama izvanobiteljskog odgoja pred\u0161kolske djece. Unutar Programskog usmjerenja<\/em> nagla\u0161ava se da je za izgra\u0111ivanje slike o djetetu prema humanisti\u010dkim smjernicama potrebno imati u vidu da pred\u0161kolsko dijete ima sljede\u0107e temeljne potrebe: osnovne tjelesne potrebe, stvarala\u010dke osobine koje dijete spontano pokazuje, iskreno izra\u017eavanje svojih potreba, osobitosti, osje\u0107aja, opa\u017eanja, zamisli, radoznalosti, inicijative, optimisti\u010dkog do\u017eivljaja \u017eivota temeljenog na povjerenju u okolini, sigurnost i samopouzdanje, razvijanje samostalnosti i kompetencije, radoznalost i aktivnost, razvijanje stvarala\u010dkog odnosa prema svijetu, te\u017enje do\u017eivljavanja i stvaranja novog, izgradnje bogatije i preglednije slike svijeta kroz iskustva i znanja, potrebu za komunikacijom na razne na\u010dine, te primanje i razumijevanje poruka. Navedene potrebe su univerzalne, me\u0111utim uz njih se nagla\u0161ava da je svako dijete posebno i da su sukladno dobi prirodno postoje razlike prema potrebama. Tako\u0111er se nagla\u0161ava da su kod djeteta mogu\u0107e i odre\u0111ene neravnote\u017ee u pojedinim aspektima razvoja u obliku zaostajanja ili ubrzavanja, te one zahtijevaju dodatnu pa\u017enju cijelog stru\u010dnog tima odgojno-obrazovne ustanove.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\u00a0Posebne potrebe se mogu izra\u017eavati kao potencijalne, prolazne i trajne. Unutar potencijalnih posebnih potreba navodi se da kod djeteta (ukoliko se ne govori o odre\u0111enim rizi\u010dnim faktorima i njihovim posljedicama za razvoj), treba prepoznati elemente razvoja koje bitnije odudaraju od ostalih ili se po ne\u010demu razlikuju od ostale djece u skupini. U tom slu\u010daju je nagla\u0161en individualan pristup odgojitelja prema djetetu, te usmjeravanje odre\u0111enih elemenata preventivnog djelovanja odgojitelja. Iako navedeni dokument to izri\u010dito ne spominje, unutar ovog koncepta moglo bi se uvrstiti i djecu koja pokazuju odre\u0111ene elemente darovitosti.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/88-300x200.jpg\")
Obzirom da je pred\u0161kolski odgoj prva stepenica u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu i da je neobavezan (osim Programa pred\u0161kole) i u ovom i u svim sljede\u0107im dokumentima (NKRPO) ne spominju se potencijalno darovita djeca. Uz to, potrebno je naglasiti da se darovita djeca i rad s njima tek prvi put spominju u Pravilniku o osnovno\u0161kolskom odgoju i obrazovanju darovitih u\u010denika<\/em> koji je stupio na snagu iste godine kad i Programsko usmjerenje<\/em> unutar pred\u0161kolskog odgoja. Spomenuti pravilnik za osnovno\u0161kolsko obrazovanje jo\u0161 uvijek je na snazi iako se pokazuje sve ve\u0107a potreba za njegovim revidiranjem.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\nNacionalni kurikulum za rani i pred\u0161kolski odgoj iz 2015. godine posljednji je slu\u017ebeni dokument koji je donesen i jo\u0161 uvijek je na snazi kao svojevrsna smjernica za sastavljanje Kurikuluma vrti\u0107a i Godi\u0161njeg plana i programa. Iako je objavljen u slu\u017ebenim glasilima 2015. godine, sve do danas nisu izmijenjeni temeljni slu\u017ebeni obrasci po kojima se vodi pedago\u0161ka dokumentacija. Posebno se to odnosi na dio slu\u017ebenih obrazaca koji se vodi u vrti\u0107ima i odnosi se na neuskla\u0111ivanje izme\u0111u razvojnih zada\u0107a, koje su dio starog koncepta Programskog usmjerenja<\/em>, i ono \u0161to NKRPO naziva dobrobiti. <\/em>\u0160to se ti\u010de ostalih obrazaca koji se dodatno popunjavaju, jo\u0161 uvijek je na snazi slu\u017ebeni obrazac koji je podjednak za svu djecu s posebnim potrebama. U tom dijelu posebnog obrasca za djecu s posebnim potrebama sastavlja se individualni plan za svako pojedino dijete. Me\u0111utim, sve ve\u0107i broj odgojitelja smatra da on ne zadovoljava u cjelini potrebe darovite djece, te da i njega treba revidirati. Obzirom da se zadnja godina boravka u pred\u0161kolskoj ustanovi smatra obvezuju\u0107om za svu djecu i gledaju\u0107i suvremene koncepcije u pred\u0161kolskom odgoju, uskla\u0111ivanje slu\u017ebenih obrazaca koji bi bili ujedna\u010deni s NKRPO-om i osuvremenjeni predstavljalo bi veliki pomak nabolje u razumijevanju potreba i va\u017enosti pred\u0161kolskog odgoja.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Nacionalni kurikulum za rani i pred\u0161kolski odgoj temelji se na tri koncepta: na\u010delima, vrijednostima i ciljevima. Na\u010dela se odnose na uskla\u0111enost svih dijelova kurikuluma i partnersko djelovanje sa svim sudionicima u izradi i primjeni kurikuluma. Na\u010dela se temelje na fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa u vrti\u0107u, partnerstva vrti\u0107a sa roditeljima i bliskom zajednicom i osiguravanja kontinuiteta u odgoju i obrazovanju. Prihva\u0107anjem na\u010dela fleksibilnosti stvaraju se preduvjeti za kvalitetniju odgojno-obrazovnu ustanovu i kojoj \u0107e se uspje\u0161no zadovoljiti podjednako sve potrebe pojedinca i zajednice. Po\u0161tovanjem prava omogu\u0107uje se ravnomjerni cjeloviti razvoj potencijala svakog pojedinca, u ovom slu\u010daju djeteta. Unutar fleksibilnosti polazi se od uvjerenja da je u\u010denje subjektivni proces i da se izvana mo\u017ee samo pokrenuti, me\u0111utim njime se ne mo\u017ee upravljati. Ukoliko bi koncept darovitosti promatrali unutar ovog na\u010dela, mo\u017ee se zaklju\u010diti da kvalitetan vrti\u0107 s kvalitetnim kurikulumom i okvirnim planom i programom treba prepoznati svako dijete kao posebnu individuu prema kojoj \u0107e se, sukladno razvojnoj fazi i interesima, promi\u0161ljati specifi\u010dne aktivnosti za prepoznavanje i unaprje\u0111ivanje njegova razvoja u svim segmentima. Te\u0161ko bi se na\u010delo fleksibilnosti moglo ostvariti bez otvorenog i aktivnog partnerstva s u\u017eom i\u00a0 \u0161irom zajednicom. Partnerstvo se najbolje ostvaruje kroz otvorenu komunikaciju u prvom redu s roditeljima djece, \u0161to je posebno izra\u017eeno kod darovite djece. Potencijalno darovito dijete treba prihvatiti sa svim svojim osobitostima i posebnostima. Kroz ravnopravnu i otvorenu komunikaciju izme\u0111u odgojitelja i roditelja ili skrbnika potrebno je tragati za zajedni\u010dkom djelovanjem koje \u0107e na primjeren na\u010din odgovoriti na sve razvojne potrebe djeteta. U pogledu potreba potencijalno darovitog djeteta, komunikaciju bi trebalo pro\u0161iriti zajedno sa cijelom stru\u010dno-razvojnom slu\u017ebom (pedagog, psiholog ili stru\u010dnjak iz edukacijsko-rehabilitacijskog spektra djelovanja). Zajedni\u010dkom suradnjom i aktivnom djelovanje ostvaruju se uvjeti u kojem \u0107e potencijalno darovito dijete biti prepoznato u odgojno-obrazovnoj ustanovi, ali isto tako, vo\u0111eno i poticano u svakodnevnim aktivnostima u kojem \u0107e se po\u0161tovati njegove individualne posebnosti, te s druge strane po\u0161tovati njegova prava unutar zajednice.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/17-300x200.jpg\")
U dana\u0161njem vremenu roditeljska uloga je pred brojnim izazovima, \u0161to je posebno istaknuto kod roditelja s potencijalno darovitom djecom. Djeca s odre\u0111enim posebnostima tra\u017ee dodatan anga\u017eman, pa je danas osobito va\u017eno da odgojno-obrazovna zajednica bude na neki na\u010din pedago\u0161ka podr\u0161ka roditeljima. Pred\u0161kolski sustav bi trebao biti po\u010detna ili prva stanica unutar odgojno-obrazovnog sustava gdje bi se potencijalno darovito dijete prepoznalo, aktivno djelovalo u suradnji s roditeljima i zajednicom, te bi se nakon zavr\u0161etka pred\u0161kolskog ciklusa odgoja osigurao adekvatni prelazak na sljede\u0107u stepenicu unutar odgojno-obrazovnog sustava. Me\u0111utim, praksa pokazuje da su oba sustava jo\u0161 uvijek razjedinjena i da ne postoji sustavno pra\u0107enje potencijalno darovite djece u \u0161kolskom sustavu. Naime, iz prakse se zna da ulaskom djeteta u osnovno\u0161kolski sustav ispo\u010detka se rade odre\u0111ene opservacije kako bi se dijete identificiralo kao darovito. Prija\u0161nja pra\u0107enja, napisani posebni planovi, odra\u0111ene aktivnosti i evaluacije i osvrti koje dijete ima u pred\u0161kolskom sustavu ne uzimaju se u obzir kod procjene spremnosti i zrelosti za upis u osnovnu \u0161kolu. Obzirom da se s potencijalno darovitim djetetom ne radi individualno u pred\u0161kolskom sustavu, nego je to zajedni\u010dko djelovanje svih stru\u010dnjaka unutar skupine, u tim okolnostima jo\u0161 vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja prakti\u010dna razjedinjenost unutar sustava u odnosu na smjernice koje zagovara slu\u017ebeni kurikulum. U tom pogledu je jo\u0161 uvijek vidljiva i razjedinjenost stru\u010dnjaka unutar samog sustava. U pred\u0161kolskom sustavu se stalno nagla\u0161ava kontinuirano istra\u017eivanje i unapre\u0111enje prakse s ciljem unapre\u0111enja odgojno-obrazovnog procesa, \u0161to i brojni prakti\u010dari poduzimaju. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek je sustav pred\u0161kolskog odgoja i oosnovno\u0161kolskog odgoja i obrazovanja relativno zatvoren, tako da ne postoji sinergija i proto\u010dnost u pogledu podjele informacija i iskustava uz kontinuirani nastavak pra\u0107enja i rada, \u0161to je izuzetno va\u017eno kod djece s posebnim potrebama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\nSljede\u0107i koncept kurikuluma su vrijednosti. One su orijentir za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i putokaz za djelovanje prema kojem bi trebalo razvijati djecu i dru\u0161tvo. Vrijednosti za koje se dru\u0161tvo zauzima i koje bi se trebalo njegovati od najranijih dana su: znanje, identitet, humanizam i tolerancija, odgovornost, autonomija i kreativnost. Dijete u pred\u0161kolskoj ustanovi je aktivni istra\u017eiva\u010d, tako da znanje usvaja na aktivan na\u010din. U poticajnom okru\u017eenju i u interakciji s ostalom djecom, uz neizravnu potporu odgojitelja, svako dijete otkriva i u\u010di, te percipira sebe kao aktivnu i uspje\u0161nu osobu. S potencijalno darovitom djecom to je jo\u0161 vi\u0161e izra\u017eeno. Obaveza odgojitelja jest odgovoriti poticajnim materijalima za djelovanje i aktivnostima, ne samo na zahtjeve grupe nego isto tako i na zahtjev potencijalno darovitog djeteta. Krajnji cilj bi trebao biti da svako dijete osjeti zadovoljstvo i uspje\u0161nost u\u010denjem i djelovanjem. Kroz humanizam i toleranciju podrazumijeva se prihva\u0107anje i po\u0161tovanje svakog \u017eivog bi\u0107a, te ostvarivanje pravednosti kao \u017eivotnog na\u010dela. U pred\u0161kolskim ustanovama to zna\u010di po\u0161tovanje i prihva\u0107anje razli\u010ditosti kod djece, te se na taj na\u010din prihva\u0107aju izme\u0111u ostalog i djeca s posebnim potrebama \u2013 bilo da je rije\u010d o djeci s posebnim potrebama ili potencijalno darovitoj djeci. Sva djeca nisu ista, niti su unificirana, te je zadatak odgojitelja prepoznati posebnosti svakog pojedinog djeteta i te posebnosti njegovati i razvijati unutar zajednice. Svako dijete ima pravo na razumijevanje i potporu, te se prema trenutnoj praksi koju imamo u pred\u0161kolskim ustanovama nastoji njegovati inkluzivan pristup svoj djeci.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Kroz rani i pred\u0161kolski odgoj nastoji se poticati razvoj osobnog identiteta djeteta. To je polazna to\u010dka za kasnije razvijanje kulturnog i nacionalnog identiteta. U sigurnom okru\u017eenju pred\u0161kolske ustanove, dijete razvija pozitivnu sliku o sebi. Osnovna zada\u0107a odgojitelja bi trebala biti prihva\u0107anje i razumijevanje individualnih posebnosti svakog djeteta. Kod potencijalno darovite djece to je jo\u0161 vi\u0161e nagla\u0161eno jer ta djeca nerijetko osje\u0107aju odre\u0111eni raskorak izme\u0111u svojih posebnosti i potreba te razumijevanja i prihva\u0107anja zajednice i socijalnih interakcija. Razvojem odgovornosti kod djece treba uspostavljati odnos izme\u0111u socijalne slobode i odgovornosti, te samoprocjene vlastitog djelovanja. Razvojem samostalnog mi\u0161ljenja, odlu\u010divanja i djelovanja kod djece razvijamo njegovu autonomiju. Kod djeteta od najranijih dana treba poticati dono\u0161enje odluka, te uz to razvijati odgovornost za iznesena mi\u0161ljenja i izbor. Kreativnost je vrijednost koja se izrazito povezuje s djecom s posebnim potrebama. Dijete koje je u stanju prepoznati i oblikovati razli\u010dite kreativne aktivnosti, te na originalan na\u010din rije\u0161iti probleme, mo\u017ee se smatrati djetetom s odre\u0111enom darovito\u0161\u0107u. Tu darovitost ili posebnost odgojitelji trebaju prepoznati, njegovati i omogu\u0107iti izra\u017eavanje, te kroz djelovanje poticati razvoj divergentnog mi\u0161ljenja. Kroz odgojno-obrazovnu praksu brojni odgojitelji svjedo\u010de o djeci koja su pokazivala odre\u0111enu kreativnost i nadarenost. Me\u0111utim, isto tako, iako su ta djeca imala potporu odgojitelja i stru\u010dne slu\u017ebe unutar ustanove, jo\u0161 uvijek u sustavu nedostaje povezanost ili svojevrsna piramidalna podr\u0161ka, njihovo pra\u0107enje izme\u0111u centara izvrsnosti, stru\u010dno-razvojnih centara i odgojno-obrazovnih ustanova. U Republici Hrvatskoj se osnivaju se centri izvrsnosti koji imaju zadatak registrirati, pratiti, razvijati aktivnosti i pru\u017eati stru\u010dnu podr\u0161ku odgojno-obrazovnim djelatnicima u radu s darovitom djecom. Takvi centri su osnovani u \u010cakovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Vara\u017edinu, Zadru i Zagrebu, a namijenjeni su podr\u0161ci i radu kako sa \u0161kolskim odgojno-obrazovnim djelatnicima tako i\u00a0 s djecom koja poha\u0111aju \u0161kolu. S druge strane, centri izvrsnosti ili stru\u010dno-razvojni centri koji bi bili partneri potencijalno darovitoj djeci pred\u0161kolskog uzrasta djeluju u Splitu u sklopu dje\u010djeg vrti\u0107a Cvit Mediterana, u Rijeci u sklopu Centra za poticanje darovitosti, te u Zagrebu centar Bistri\u0107.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zadnji dio NKRPO su ciljevi koji su usmjereni na osiguravanje dobrobiti djece. Dobrobiti dijelimo na: osobne, emocionalne i tjelesne, obrazovne i socijalne. One se nadovezuju na prije navedene vrijednosti i na\u010dela, a odgojno-obrazovnim djelatnicima su va\u017ene za promi\u0161ljanje u sastavljanju aktivnosti kroz plan i program djelovanja. Kroz planiranje aktivnosti se name\u0107e pitanje koju vrstu dobrobiti razvijamo kod djece. Sukladno tome, svaku aktivnost promatramo iz vi\u0161e stanovi\u0161ta. U promi\u0161ljanju se trebaju uzeti u obzir posebitosti svakog djeteta i njihovi interesi. Na dobrobiti se naslanja razvoj kompetencija. Osam temeljnih kompetencije je prenuzeto iz op\u0107e obrazovne politike Republike Hrvatske, koja ih je prihvatila iz Europske unije, a odnose se na: komunikacija na materinskom i stranim jezicima, matemati\u010dka kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, digitalna kompetencija, u\u010diti kako u\u010diti, socijalna i gra\u0111anska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izra\u017eavanje.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/84-300x199.jpg\")
Nacionalni kurikulum za rani i pred\u0161kolski odgoj u svojim osnovama je dosta dobro osmi\u0161ljen i postavljen, te se temelji se na suvremenim tendencijama pred\u0161kolskog odgoja u Europskoj uniji. Svakom odgojitelju daje slobodu u djelovanju i poticaj za aktivno osmi\u0161ljavanje plana i programa djelovanja. Vrlo je prilagodljiv i mo\u017ee se primijeniti na sve sudionike odgojno-obrazovnog sustava. Ono \u0161to je manjkavost je nerealnost u pojedinim elementima obzirom na okru\u017eenje za koje je namijenjen. Autori kurikuluma su ga sastavljali s vrlo ambicioznom idejom provedbe, me\u0111utim ukoliko ga prilagodimo za sastavljanje vrti\u0107kog kurikuluma, onda jo\u0161 uvijek odre\u0111eni elementi nisu primjenjivi ili su tek djelomi\u010dno primjenjivi u pred\u0161kolskim ustanovama.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\nCijeli sustav pred\u0161kolskog odgoja u pogledu financiranja ovisi o lokalnoj upravi i samoupravi,\u00a0 pa posljedi\u010dno on nije ujedna\u010den u svim dijelovima Republike Hrvatske. Kako sustav pred\u0161kolskog odgoja spada u neprofitni sektor, tako i samo financiranje uvelike ovisi o strategijama lokalnih uprava i samouprava. Veliku ulogu u svemu tome ima uprava vrti\u0107a zajedno s ravnateljstvom, jer bez strate\u0161kog djelovanja same ustanove i izgradnje vizije vrti\u0107a odre\u0111eni elementi NKRPO te\u0161ko \u0107e biti ostvarivi. Za puno ostvarivanje elemenata NKRPO potrebna su znatna materijalna i financijska sredstva za lak\u0161e i efikasnije ostvarivanje planiranih aktivnosti te trajni profesionani razvoj, tj. dodatno stru\u010dno usavr\u0161avanje odgojitelja. Ako se na kraju vratimo na naslov rada, mi\u0161ljenja sam da su potencijalno darovita djeca ipak na odre\u0111eni na\u010din obuhva\u0107ena NKRPO-om. Me\u0111utim, za puno ostvarivanje elemenata iz kurikuluma i uskla\u0111ivanje s potrebama djece s posebnim potrebama postoji prostor za napredak, posebno u dijelu suradnje s ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima u vertikali obrazovanja i znanosti, te osmi\u0161ljavanju zajedni\u010dke platforme djelovanja. U tom pogledu, profitirali bi svi u zajednici.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Dobrila Radeka (Dje\u010dji vrti\u0107 “\u017duto pa\u010de”, Zadar)<\/p>\r\n
<\/p>\r\n
![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/gifted-logo-300x105.png\")
<\/p>\r\n![\"\"](\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/logo-EACEA.jpg\")
<\/p>\r\n)<\/p>\r\n
<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u010detak razvoja svih taleanta darovitih pojedinaca mo\u017eemo uo\u010diti ve\u0107 u vrti\u0107oj i pred\u0161kolskoj dobi. Prvi afiniteti, interesi i potrebe za specifi\u010dnim aktivnostima prisutni su i prije polaska u…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2206,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10,18,16],"tags":[],"class_list":["post-2204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-darovitost","category-klikeraj-pise","category-projekti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2204"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2204"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2217,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2204\/revisions\/2217"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2206"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}