{"id":1543,"date":"2021-08-26T11:16:19","date_gmt":"2021-08-26T11:16:19","guid":{"rendered":"https:\/\/klikeraj.hr\/?p=1543"},"modified":"2022-06-20T10:19:12","modified_gmt":"2022-06-20T10:19:12","slug":"intervju-vladimir-taksic-odlazi-li-ei-u-mirovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/2021\/08\/26\/intervju-vladimir-taksic-odlazi-li-ei-u-mirovinu\/","title":{"rendered":"INTERVJU | Vladimir Tak\u0161i\u0107 o EI i o mudrosti"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.ffri.hr\/psihologija\/vladimir-taksic.html\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-1544\" src=\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-200x300.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-200x300.jpg 200w, https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-768x1152.jpg 768w, https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-683x1024.jpg 683w, https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-973x1459.jpg 973w, https:\/\/klikeraj.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Taksic_V_photo_wweb-1-508x762.jpg 508w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/a>Who is who u hrvatskoj psihologiji se ne mo\u017ee napisati bez imena i prezimena Vladimira Tak\u0161i\u0107a. Ugledni znanstvenik \u010diji je rad i zna\u010daj odavno pre\u0161ao granice Hrvatske, sveu\u010dili\u0161ni profesor i mentor brojnih generacija studenata raznih sveu\u010dili\u0161ta. Jo\u0161 iz studentskih dana pamtim srda\u010dnost i karakteristi\u010dan prijateljski nastup profesora Tak\u0161i\u0107a, kada sam i saznao tko je jedan od pionira u istra\u017eivanjima emocionalne inteligencije. Imali smo priliku pro\u0107askati, i zapisao sam neka <em>Taletova<\/em> razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p><strong>Svoju karijeru posvetili ste istra\u017eivanju emocionalne inteligencije. Mo\u017eete li izdvojiti koja su otkri\u0107a vama osobno bila najzanimljivija. Tako\u0111er, je li ostalo nekih neodgovorenih pitanja na koja biste voljeli znati odgovor?<\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Istra\u017eivanju EI me je privukla ideja da emocije mogu imati pozitivan utjecaj na na\u0161e pona\u0161anje i djelovanje. Pogotovo me u tome u\u010dvrstio vrlo tvrdokorni negativan stav nekih mojih kolega koji su mi \u201edobronamjerno\u201c savjetovali da se \u201emanem \u0107orava posla\u201c! Uvijek isti\u010dem poticaj i podr\u0161ku pokojnog profesora i mentora prof. dr. Alije Kulenovi\u0107a, pa smo zajedni\u010dki krenuli u tada nepoznat i \u201eopskurni\u201c konstrukt. Emocije pa i EI su vrlo slo\u017een koncept jer su dio gotovo svake ljudske djelatnosti, tako da ima vi\u0161e otvorenih pitanja nego \u010dinjenica koje su potvr\u0111ene. Zajedno sa svojim suradnicima od po\u010detka se najvi\u0161e bavim pitanje mjerenja EI, a to je \u201enikad zavr\u0161ena pri\u010da (never ending story)\u201c!<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>U posljednjih godinu dana \u017eivimo u posebno stresnim okolnostima. Mnogi istra\u017eiva\u010di su se pozabavili pitanjem kako pandemijske okolnosti utje\u010du na na\u0161e psihi\u010dko funkcioniranje. \u0160to ka\u017eu istra\u017eivanja? Nosimo li se dobro sa svime \u0161to nas trenutno okru\u017euje?<\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Pandemije i potresi su pojave koje nas ostavljaju nemo\u0107nima, jer ih ne mo\u017eemo kontrolirati. Ipak, kako teorija tako i istra\u017eivanja EI pokazuju da mo\u017eemo regulirati i upravljati na\u0161im emocijama (kako fiziolo\u0161kim tako i psihi\u010dkim reakcijama) ma koliko one bile intenzivne i da se to mo\u017ee nau\u010diti. Drago mi je vidjeti da su se kolege psiholozi vrlo brzo i efikasno organizirali i poma\u017eu ljudima pogo\u0111enim ovim katastrofama.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>U Klikeraju bavimo se radom s darovitom djecom i mladima. Je li inteligentnijim ljudima lak\u0161e pre\u017eivjeti ovakve stresne periode?<\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Nesumnjivo je da inteligencija poma\u017ee ljudima rje\u0161avati razli\u010dite probleme. Me\u0111utim, pojava EI je bila vezana uz \u010dinjenicu da visoki IQ, pogotovo u testovima apstraktnog mi\u0161ljenja nije dovoljan za akademski i uspjeh u poslu, a daleko od toga da je odre\u0111ivao uspjeh u privatnom \u017eivotu. Tako su pored ve\u0107 poznate socijalne inteligencije, opazili da postoji potreba i va\u017eno mjesto EI u na\u0161im \u017eivotima. To je odgovor i na Va\u0161e pitanje gdje bi se i s darovitom djecom trebalo raditi na razvoju socijalnih i emocionalnih vje\u0161tina koje \u0107e im biti neophodne u realnom \u017eivotu.<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>Mo\u017ee li se emocionalna inteligencija nau\u010diti? Mo\u017eemo li djecu uspje\u0161no pou\u010davati tome? Kakva su va\u0161a iskustva u tom podru\u010dju?<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><em>EI spada u tzv. kristaliziranu inteligenciju koja se bazira na u\u010denju i iskustvu i tako razvija cijeloga \u017eivota. Ve\u0107 od po\u010detka bavljenja EI radimo na programima razvoja emocionalnih i socijalnih vje\u0161tina. Tu moram ista\u010di veliku podr\u0161ku samih autora EI Jacka Mayera i Petera Saloveya, kao i Marca Bracketta direktora Yale Centra za razvoj EI koji su nam ustupili svoj Program koji smo prilagodili na\u0161im uvjetima. S kolegom doc. dr. Dariom Vu\u010denovi\u0107em ve\u0107 godinama educiramo stru\u010dnjake u razli\u010ditim podru\u010djima od \u0161kola, u\u010deni\u010dkih domova, socijalnih ustanova kako provoditi Marcov Program emocionalnog opismenjavanja koji je adaptirala kolegica dr. sci. Radenka Munjas Samarin i provjerila u svojoj magistarskoj radnji. Osnovo pravilo koje su brojni strani autori, a i mi dokazali u brojim istra\u017eivanjima je da programi razvoja emocionalnih vje\u0161tina i kompetentnosti moraju bit provo\u0111eni sustavno i dugotrajno. Najve\u0107i problem s kojima se ve\u0107ina stru\u010dnjaka koji provode programe susre\u0107e je nedostatak prostora u prenatrpanom \u0161kolskom rasporedu. Zato me raduje \u010dinjenica da je u na\u0161oj Cjelovitom reformi u me\u0111upredmetnim temama predvi\u0111en prostor za socijalno i emocionalno u\u010denje. <\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>Mo\u017eete li nam ne\u0161to re\u0107i o EI darovitosti? Treba li sustavno identificirati djecu s visokim EQ ili ih treba pustiti da plivaju u prirodnom okru\u017eenju njihovih vr\u0161njaka? U kojim smjerovima bi trebalo usmjeravati ovakve mali\u0161ane? <\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Prema Gardnerovoj teoriji vi\u0161estrukih inteligencija imamo razloga tvrditi da svako dijete ima potencijal za odre\u0111enu vrstu aktivnosti i svoju osobnu inteligenciju. To onda posebno vrijedi za darovitu djecu, ali bi bilo pogre\u0161no zadr\u017eati se samo na logi\u010dko-matemati\u010dkoj ili verbalnoj inteligenciji. Svi\u0111a mi se Gardnerova ideja da je intrapersonalna inteligencija ona koja upravlja svim ostalim inteligencijama. To nagla\u0161ava va\u017enost razvoja socijalnih i emocionalnih vje\u0161tina i kompetencija i darovite djece, a ne ih samo usmjeravati isklju\u010divo u jednom smjeru.<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>U kojoj je mjeri u\u010denje o emocijama i emocionalnim kompetencijama zastupljeno u na\u0161em obrazovnom sustavu, bi li trebalo, poput Danske i Nizozemske, uvesti npr. predmet empatija ili neki sli\u010dan?<\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Ve\u0107 sam spomenuo da me raduje da je Cjelovita kurikularna reforma uvela kroz program Osobni i socijalni razvoj programe u kojima se u\u010di o emocijama. To je odavno uvedeno u ve\u0107ini \u0161kola u SAD i zapadnoeuropskim zemljama i pokazalo se opravdanim. Empatiju su autori EI od po\u010detka smatrali klju\u010dnim kriterijem. To zna\u010di da ako ne\u0161to \u017eelite zvati EI, to mora biti usko povezano s empatijom. Sva moja istra\u017eivanja su to potvrdila. Zna\u010di da programi razvoja EI uklju\u010duju razvijanje empatije, pogotovo kognitivnog aspekta \u2013 preuzimanje perspektive druge osobe.<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0Bi li edukacija edukatora i \u0161kolskih ravnatelja u podru\u010dju emocionalnih kompetencija doprinijela kvaliteti obrazovanja?<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><em>Odavno je potvr\u0111eno da je emocionalna kompetencija neophodna za sve koji su interakciji s drugim osobama. Neki su to odmah prihvatili i imali od toga velike koristi, a drugi i dan-danas negiraju zna\u010daj EI<\/em><strong><em>. <\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong>Ako pitanje nije neumjesno, ide li i EI u mirovinu? Znamo da se IQ mijenja tijekom \u017eivota, dolazi li i do promjena u emocionalnim kompetencijama na dugoro\u010dnom planu? S obzirom na va\u0161e nedavno umirovljenje, imate li kakav savjet za svoje vr\u0161njake?<\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0Kao i ve\u0107ina sveu\u010dili\u0161nih profesora, uvijek ovdje odgovaram da nisam u mirovini nego u \u2013 penziji. Kada do\u0111ete u tu situaciju, onda \u0107ete vidjeti o \u010demu se radi. Zahvaljuju\u0107i mojim kolegama koji su prepoznali moj rad, izabran sam u zvanje profesora emeritusa, tako da mogu raditi na Fakultetu i predavati na doktorskom studiju. Zna se da s godinama opada brzina procesiranja informacija, ili tzv. fluidna inteligencija. Ve\u0107 sam spomenuo da je EI klasi\u010dni primjer kristalizirane inteligencije koja se pove\u0107ava s dobi i slijedi trend onoga \u0161to su odavno ljudi poznavali, a poznati istra\u017eiva\u010d inteligencije Robert Sternberg nazvao \u2013 mudrost. Kulture koje su se oslanjale na mudrost svojih \u010dlanova su uvijek napredovale, pa je moj savjet vr\u0161njacima da iskoriste svoje iskustvo i mudrost i ostanu aktivni.<\/em><\/p>\n<p>Do neke idu\u0107e zgode.<br \/>\nIvan Alagi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Who is who u hrvatskoj psihologiji se ne mo\u017ee napisati bez imena i prezimena Vladimira Tak\u0161i\u0107a. Ugledni znanstvenik \u010diji je rad i zna\u010daj odavno pre\u0161ao granice Hrvatske, sveu\u010dili\u0161ni&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1545,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-1543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klikeraj-pise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1543"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1555,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543\/revisions\/1555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}