{"id":115,"date":"2017-09-25T10:42:57","date_gmt":"2017-09-25T10:42:57","guid":{"rendered":"http:\/\/klikeraj.hr\/?p=115"},"modified":"2020-10-06T20:41:57","modified_gmt":"2020-10-06T20:41:57","slug":"najcesce-predrasude-o-darovitosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/2017\/09\/25\/najcesce-predrasude-o-darovitosti\/","title":{"rendered":"Naj\u010de\u0161\u0107e predrasude o darovitosti"},"content":{"rendered":"

Sva djeca su darovita.<\/strong> Ova tvrdnja koju se \u010desto mo\u017ee \u010duti u javnom prostoru baca nejasno svjetlo na fenomen darovitosti. Prema suvremenim shva\u0107anjima darovitosti, ona predstavlja niz osobina koje osobi omogu\u0107avaju trajnu ili kontinuiranu iznadprosje\u010dnu uspje\u0161nost u nekim dru\u0161tveno prihva\u0107enim aktivnostima. U osnovi darovitosti nalaze se iznadprosje\u010dni kapaciteti (intelektualni, motivacijski, kreativni i dr.) zahvaljuju\u0107i kojima dijete ili osoba koja ih posjeduje mo\u017ee postizati iznadprosje\u010dne rezultate. Brojna istra\u017eivanja pokazala su da se djeca zna\u010dajno razlikuju u razvijenosti odre\u0111enih sposobnosti ili osobina te iz tog razloga ne mo\u017eemo re\u0107i da su sva djeca darovita. Procjenjuje se da se broj visokokompetentnih u\u010denika u populaciji kre\u0107e izme\u0111u 5 i 10 posto, ovisno o kriterijima procjene<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Darovita djeca vole \u0161kolu i uspje\u0161na su u u\u010denju.<\/strong> Ovakvo razmi\u0161ljanje vjerojatno se temelji na pretpostavci da sva pametna djeca vole u\u010denje u u\u017eem smislu rije\u010di \u2013 \u0161kolsko u\u010denje. Brojna su podru\u010dja darovitosti u kojima dijete s visokim potencijalima mo\u017ee imati interes i razvijati neki talent, a koja se ne podudaraju s akademskim, odnosno \u0161kolskim podru\u010djima. Pored toga, sustavno \u0161kolovanje od svakog djeteta zahtijeva niz prilagodbi (od prihva\u0107anja \u0161kolskih obaveza, ispunjavanju o\u010dekivanja do fukncioniranja u dinami\u010dnom okru\u017eenju s drugim u\u010denicma itd.) kojima poneko dijete iz odre\u0111enih razloga ne mo\u017ee udovoljiti \u0161to posljedi\u010dno mo\u017ee izazvati averziju prema \u0161koli. Ako govorimo o \u0161kolskom uspjehu u smislu dobrih ocjena, nisu svi daroviti u\u010denici motivirani peticama i pohvalama. Nerijetko su daroviti u\u010denici motivirani samim zadatkom, aktivno\u0161\u0107u ili ovladavanjem ekom vje\u0161tinom ili podru\u010djem specifi\u010dnog znanja, \u0161to ne mora uvijek rezultirati odli\u010dnim ocjenama na \u0161kolskim ispitima znanja.<\/p>\n

Darovita djeca \u0107e samostalno uspjeti.<\/strong> Ovo uvjerenje proizlazi iz \u010dinjenice da odre\u0111eni postotak darovitih u\u010denika s lako\u0107om savladava nastavne obaveze. No, \u0161to je s izvan\u0161kolskim obavezana ili s aktivnostima u kojima je dijete uspje\u0161no, a nisu direktno vezane uz nastavni plan i program? Ako podrobnije analiziramo uspje\u0161nosti ovih u\u010denika nesumnjivo \u0107emo prona\u0107i raznolike vrste obiteljske, \u0161kolske ili vr\u0161nja\u010dke podr\u0161ke koje se na prvi pogled ne \u010dine zna\u010dajnima. Ako uzmemo za primjer izvrsnog desetogodi\u0161njeg violinista, upitajmo se tko tog dje\u010daka odvozi svakodnevno na drugi kraj grada u glazbenu \u0161kolu? Ili tko malom sporta\u0161u priprema \u010disti dres za idu\u0107i trening ili nastup?
\nJo\u0161 jedno pitanje koje si trebamo postaviti je \u0161to \u0107e se dogoditi nakon \u0161kole? Ako je neki u\u010denik samostalno postizao izvrsne rezultate u \u0161koli, zna\u010di li to da \u0107e jednako lako postizati uspjehe na isti na\u010din i u svijetu rada ili nekom drugom podru\u010dju \u017eivota. Pomo\u0107 i podr\u0161ka potrebni su svima neovisno o tome kakve uspjehe posti\u017eemo u odre\u0111enim stvarima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izdvajanje i grupiranje darovitih u\u010denika je elitizam.<\/strong> Relativno \u010desto shva\u0107anje programa za darovite u\u010denike kao stvaranja elitne grupe u\u010denika koji imaju povla\u0161ten polo\u017eaj u odnosu na ostale jer se njima posve\u0107uje posebna pa\u017enja i kojima se omogu\u0107uje ne\u0161to \u0161to se drugima ne osigurava. Ovakvo stajali\u0161te je izrazito povr\u0161no i proizlazi iz nerazumijevanja prirode darovitosti. Daroviti u\u010denik ima druga\u010dije odgojno-obrazovne potrebe u odnosu na drugu djecu. Upravo iz tog razloga su u na\u0161em zakonodavstvu daroviti u\u010denici svrstani u kategoriju djece s posebnim potrebama, zajedno s djecom s te\u0161ko\u0107ama u razvoju. To zna\u010di upravo to \u2013 da darovitoj i djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju treba druga\u010dije obrazovanje. Prema tome sve \u0161to se poduzima u odgoju i obrazovanju darovitih u\u010denika je izla\u017eenje u susret njihovim osobnim potrebama i osiguravanje mogu\u0107nosti da se razvijaju u cjelovite osobe, kao i djeca druga\u010dijih sposobnosti.<\/p>\n

Darovito dijete nije svjesno svoje razli\u010ditosti.<\/strong> Sva djeca su svjesna svojih razli\u010ditosti pa tako i djeca s visokim potencijalima. Uspore\u0111ivanje s drugima (tzv.socijalna komparacija) pojavljuje se ve\u0107 u djetinjstvu i zna\u010dajan je aspekt dru\u0161tvene dinamike razreda i odnosa me\u0111u pojedinim u\u010denicima. Darovita djeca relativno brzo uvi\u0111aju da ula\u017eu manje energije i vremena u savladavanje \u0161kolskog gradiva u odnosu na druge u\u010denike. Tako\u0111er razvijaju interese u vrlo specifi\u010dnim podru\u010djima s kojima ve\u0107ina djece nema doticaja, \u0161to doprinosi njihovoj razli\u010ditosti. Upravo iz tog razloga su korisni programi za darovitu djecu gdje se u\u010denici mogu povezati i stvoriti odnose sa sebi sli\u010dnoj djeci. Osnovna je to dru\u0161tvena potreba svakog od nas, a tako i svakog djeteta pa i onog iznimnog.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Darovita djeca uspje\u0161na su u svemu \u0161to rade.<\/strong> Pogre\u0161no uvjerenje koje mo\u017ee dovesti do krivog pristupa organiziranja podr\u0161ke darovitom u\u010deniku, \u010dak i unutar \u0161kolske prakse. Darovite u\u010denike karakteriziraju visoke sposobnosti zahvaljuju\u0107i kojima mogu biti uspje\u0161ni u raznim stvarima. Me\u0111utim unutar populacije darovitih u\u010denika razlike u uspje\u0161nosti me\u0111u pojedinom djecom mogu biti izrazito velike. Primjerice, neki u\u010denici imaju izrazito visoku motivaciju za u\u010denjem u nekom specifi\u010dnom podru\u010dju znanja, i drugim podru\u010djima ne posve\u0107uju vrijeme. S druge strane postoje u\u010denici koji imaju raznovrsne interese i mogu biti uspje\u0161ni u vi\u0161e aktivnosti ili su \u010dak multitalentirani.<\/p>\n

U\u010ditelji i nastavnici vole imati darovite u\u010denike u razredu.<\/strong> Brojna istra\u017eivanja me\u0111u edukatorima pokazalo je da u\u010ditelji i nastavnici vole imati darovite u\u010denike u razredu. No, karakteristike koje u\u010ditelji i nastavnici navode kao po\u017eeljne vrlo \u010desto ne krase darovite u\u010denike. Prema tome, mo\u017eemo zaklju\u010diti da u\u010ditelji preferiraju rad s odre\u0111enim vrstama darovite djece. Daroviti u\u010denici nerijetko su zahtjevni i rad s njima mo\u017ee biti iscrpljuju\u0107i. Kao \u0161to je navedeno u\u010denici s visokim potencijalima imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe i kako bi se takve potrebe zadovoljile, to od u\u010ditelja i \u0161kole zahtijeva dodane resurse: vremenske, kadrovske, tehnolo\u0161ke, materijalne i druge. Edukatori se ve\u0107inom dobro snalaze s tzv. uspje\u0161nim i autonomnim darovitim u\u010denicima koji su se relativno dobro prilagodili nastavnom procesu, shva\u0107aju metodologiju rada, funkcioniranje sustava i usmjereni su na \u0161koslki uspjeh odnosno usvajanje znanja. Ako govorimo o primjerice kreativnim tipom darovitog u\u010denika, tada je vrlo \u010desto potrebno prilago\u0111avati i metodi\u010dke pristupe, kriterije ocjenjivanja, izvore znanja, treninge vje\u0161tina itd. \u0161to pretpostavlja ve\u0107u fleksibilnost u\u010ditelja. To ipak nije u skladu s konvencionalno\u0161\u0107u i konformizmom koji u\u010ditelji prete\u017eno preferiraju.<\/p>\n

Ivan Alagi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sva djeca su darovita. Ova tvrdnja koju se \u010desto mo\u017ee \u010duti u javnom prostoru baca nejasno svjetlo na fenomen darovitosti. Prema suvremenim shva\u0107anjima darovitosti, ona predstavlja niz osobina…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10,18,13,15],"tags":[],"class_list":["post-115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-darovitost","category-klikeraj-pise","category-za-roditelje","category-za-ucitelje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1417,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115\/revisions\/1417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klikeraj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}