Jedan od najčešćih problema koji se pojavljuju u obrazovanju, a tako i u obrazovanju darovitih učenika odnosi se na (ne)dostupnost raznolikosti sadržaja koji nisu predviđeni konvencionalnim kurikulumom odnosno planom i programom. Daroviti učenici po svojoj prirodi imaju kapacitete za bržim, dubljim usvajanjem novih i kompleksnijih sadržaja i uloga škole je upravo u tome – pružiti dodatne sadržaje na sistematičan način. Problem dostupnosti dodatnih sadržaja prisutan je i u našem ali i u obrazovanju u drugim pa i razvijenijim društvima. Neujednačenost razvoja različitih regija nerijetko rezultira činjenicom da brojne jedinice lokalne samouprave nisko kotiraju s obzirom na službene indekse razvijenosti. Zajednice i društva koja zrelije i dugoročnije planiraju vlastiti razvoj u obzir uzimaju i potencijalno darovite mališane jer oni će, uz pravilan pristup njihovom odgoju i obrazovanju, postati nositelji promjena u njihovim budućim profesijama i time će doprinositi kvaliteti života u njihovoj lokalnoj zajednici.

Cilj našeg projekta bio je okupiti osnovne škole iz malih zajednica naše istočne regije te kroz zajednički projekt osvijestiti i potaknuti sustavniji rad s potencijalno darovitim i darovitim učenicima.
Naša ideja odobrena je na natječaju HBOR-a i potom smo se udružili sa zainteresiranim osnovnim školama i krenuli u novi projekt. Našoj priči pridružile su se OŠ „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Strizivojne, OŠ Bratoljuba Klaića iz Bizovca, OŠ „Luka Botić“ iz Viškovaca,  OŠ “Đakovački Selci” iz Selaca Đakovačkih,  OŠ Drenje iz Drenja,  OŠ Dore Pejačević iz Našica,  OŠ Josipa Antuna Ćolnića, iz Đakova,  OŠ Nikole Andrića iz Vukovara,  OŠ Mitnica iz Vukovara i
OŠ “August Cesarec” iz Ivankova.

Glavne projektne aktivnosti obuhvaćale su edukaciju odgojno-obrazovnih stručnjaka u području rada s darovitim učenicima te programe radionica u kojima su daroviti učenici imali priliku sudjelovati. Učitelji, nastavnici i stručni suradnici su se kroz tri edukacije upoznali s temama identifikacije darovitosti u školi, emocionalnog razvoja darovitih učenika te s darovitim učenicima u strategijama organizacije rada s darovitim učenicima u odgojno-obrazovnom procesu.  Potom je slijedio postupak identifikacije darovitih učenika u trećim odnosno četvrtim razredima. Slijedili su programi od šest radionica kritičkog mišljenja te šest radionica emocionalnih kompetencija. Radionice i aktivnosti temeljili smo na igrolikim aktivnostima i suvremenoj didaktici koja je, zahvaljujući sredstvima HBOR-a, ostala školama u trajnom vlasništvu te sredstvo za planiranje budućih školskih aktivnosti.

Početkom lipnja aktivnosti i radionice u školama završile su, brojčani podaci pokazali su da su učitelji i učenici pozitivno ocijenili ovaj zajednički poduhvat i možemo zaključiti da je projekt donio neke inovacije i neke koristi u poticanju rada s darovitim učenicma. Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i doprinijeli realizaciji projekta “Veliki potencijal male zajednice”i nadamo se budućim suradnjama.